Menopauza nije kao što mislite razdoblje u životu žene nakon menstruacije, evo što je

Prvo bismo pojasnili terminologiju koja se kod nas krivo koristi. Uvriježeno mišljenje je da je menopauza razdoblje u životu žene kad ona više nema menstruaciju.

Međutim, menopauza je posljednja mjesečnica u životu žene, a koja označava kraj menstrualnih ciklusa. Menopauza se dijagnosticira nakon što prođe 12 mjeseci u kojima žena nije imala niti jednu mjesečnicu - dakle to je ono što može dovesti do zbunjujuće terminologije. Posljednja mjesečnica može nastupiti već u 40-tima, tada govorimo o ranoj menopauzi, ali prosječna dob nastupanja menopauze je u Hrvatskoj oko 50 godina.

Nakon posljednje mjesečnice žena ulazi u postmenopauzu. S obzirom na to da žene prve simptome počinju osjećati prije menopauze i u prosjeku pet godina prije dijagnoze posljednje mjesečnice, taj period prije se naziva perimenopauza ili predmenopauza.  Vjerojatno ste čuli i za izraz klimakterij - ta izraz obuhvaća cijelo vrijeme promjena, dakle i perimenopauzu i menopauzu i postmenopauzu. 

Kod 2-4% žena će se menopauza dogoditi prije 40. godine pa govorimo o prijevremenoj menopauzi što je kao i kod rane menopauze problem u kontekstu smanjene plodnosti i neplodnosti kod sve kasnijeg odlučivanja za majčinstvo. Ako žena ostane bez menstruacije poslije 55 godine života govorimo o kasnoj menopauzi.

Uzroci menopauze
Menopauza je posljedica prirodnog smanjenja razina reproduktivnih hormona. Ovaj proces obično započinje u kasnim tridesetima kada jajnici počinju proizvoditi manje estrogena i progesterona, hormona koji su inače zaduženi za regulaciju menstrualnog ciklusa, a time opada i plodnost. U četrdesetima će većina žena primijetiti neregularnosti u menstrualnom ciklusu, poput dužih ili kraćih, obilnijih ili lakših mjesečnica. Ciklusi tada obično postaju neredoviti te na kraju jajnici u potpunosti prestaju proizvoditi jajne stanice i time ciklusi konačno prestaju.

Postoje određeni faktori koji mogu potaknuti raniju pojavu menopauze, poput operacije uklanjanja jajnika ili dijela jajnika, kemoterapije ili terapije radijacijom te primarne insuficijencije jajnika. Iatrogena menopauza je ona koja je izazvana bilo kirurškim zahvatom, posljedica zračenja ili uzimanja lijekova. Primarna insuficijencija jajnika uzrokuje uranjenu menopauzu (prije 40. godine) kod 1% žena.  Žene koje puše u prosjeku uđu u perimenopauzu oko 2-3 godine ranije.

Tijek menopauze
Većina žena počinje razvijati simptome otprilike četiri godine prije zadnje mjesečnice. Ovi simptomi obično nestaju četiri godine nakon zadnje mjesečnice. Kod malog broja žena simptomi menopauze javljaju se i do deset godina prije nego što ona zaista nastupi. 
Mnogi su faktori uključeni u određivanje početka menopauze, poput genetike i zdravlja jajnika. Prije menopauze nastupa period - perimenopauza. Ovo je period prije posljednje mjesečnice - menopauze, u kojem se hormoni počinju mijenjati i pripremati organizam za menopauzu. Ovo može trajati o nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Za mnoge žene period perimenopauze nastupa u četrdesetima, dok kod nekih žena može u potpunosti izostati te one odmah ulaze u menopauzu.

Znakovi i simptomi
Postoje određeni znakovi koji označavaju početak razdoblja perimenopauze. Jedan od njih je pad plodnosti uslijed opadanja razine estrogena. 

Prvi znak za većinu žena su neredovite mjesečnice. Skraćuje se folikularna faza ciklusa, a zbog porasta estradiola u toj početnoj fazi perimenopauze česta su neuredna krvarenja s probojnim krvarenjima, obilna krvarenja, neredovita...  Umor, fizička slabost i iscrpljenost se također relativno rano javljaju zbog slabosti mišića i lošeg spavanja. Promjene središnjeg živčanog sustava se pojavljuju u obliku slabijeg pamćenja, promjena u ponašanju, emocionalne nestabilnosti, zaboravljivosti, tjeskobe, depresije, poremećaja koncentracije i nervoze, razdražljivosti te slabijeg sna i noćnog odmora.

Najbolji dodaci za ublažavanje simpotoma perimenopauze 

Najuobičajeniji simptom menopauze su naleti vrućine, odnosno valunzi. Oni uzrokuju nagle senzacije vrućine u gornjem dijelu tijela koji mogu početi u licu, vratu ili prsima te se širiti prema gornjem ili donjem dijelu tijela. Valunzi također mogu uzrokovati prekomjerno znojenje i pojavu crvenih mrlja na koži.

Kod nekih se žena naleti vrućine javljaju i tijekom noći - noćna znojenja, a katkad su popraćeni i naletima hladnoće koji se mogu javiti i nevezano za valunge. Valunzi se obično javljaju u prvoj godini od svršetka menstrualnih ciklusa i mogu potrajati do 14 godina nakon menopauze. Neke će žene ulaskom u menopauzu početi doživljavati poremećaje spavanja. Oni mogu biti uzrokovani drugim psihološkim i emocionalnim faktorima poput anksioznosti, noćnih znojenja i povećane potrebe za mokrenjem. 

Ovome pridonose hormonalne promjene i poremećaji sna. Katalizator depresije mogu biti i negativni osjećaji zbog početka menopauze, poput zabrinutosti oko libida ili kraja plodnosti.
Iako su osjećaji tuge, iritabilnosti i umora česti za vrijeme menopauze, oni ne znače nužno depresivni poremećaj. 

Ostali simptomi menopauze uključuju glavobolje, palpitacije, ukočenost u zglobovima, smanjenje mišićne mase, poteškoće s pamćenjem i koncentracijom te česte urinarne infekcije.

Fizičke promjene i rizik od bolesti
Za vrijeme menopauze moguće su i određene fizičke promjene. Žene u ovom periodu uglavnom brže počinju nakupljati višak kilograma nego u ranijim fazama života. Karakteristično je nakupljanje masnog tkiva u području abdomena koje se može spriječiti većim promjenama u prehrani i razini fizičke aktivnosti u čemu može pomoći i coaching.

Moguće su i neke druge fizičke promjene poput promjena u boji, teksturi i volumenu kose. Neke će žene prijetiti da im kosa raste mnogo sporije nego prije, dok kod nekih ona počinje i opadati.  Za vrijeme menopauze grudi mogu postati manje i često su vrlo osjetljive. Također se može početi javljati urinarna inkontinencija. 

Nakon ulaska u menopauzu povećavaju se i rizici od bolesti. Ovdje su u posebnom fokusu kardiovaskularne bolesti i povećan rizik od raka dojke. Kardiovaskularne promjene uzrokuju kardiovaskularne bolesti koje su uzrokom smrtnosti u 33-50% žena u postmenopauzi (ovisno o rezultatima pojedinih istraživanja). U premenopauzi su sedam puta rjeđe nego kod muškaraca, a kasnije, posebice nakon 65. godine života se taj broj izjednačava.
Menopauza povećava i rizike od osteoporoze, stanja u kojem kosti postaju slabije i krhke. Prvih nekoliko godina nakon ulaska u menopauzu može doći do ubrzanog smanjenja u gustoći kostiju. Žene u postmenopauzi posebno su podložne frakturama kralježnice, kukova i zglobova.

Život s menopauzom
Danas postoje mnogi lijekovi i terapije koji učinkovito ublažavaju simptome menopauze. Neke žene lakše žive sa simptomima i nisu im potrebni lijekovi, dok kod nekih oni mogu olakšati neugodnosti.

Najbolji dodaci za ublažavanje simpotoma perimenopauze 

Jedan od učinkovitih tretmana koje liječnik može pripisati je hormonalna terapija. Hormonalna terapija učinkovita je kod žena mlađih od 60 godina ili unutar deset godina od početka menopauze. Njome se mogu ublažiti valunzi, noćno znojenje, vaginalna atrofija i osteoporoza. Ostali lijekovi mogu biti usmjereni na specifične simptome, poput gubitka kose i vaginalne suhoće.

Najbolji način za ublažavanje simptoma menopauze su promjene životnog stila. Uvođenje zdravije prehrane i redovite tjelovježbe može ublažiti cijeli niz simptoma, a dokazano i smanjuje rizike od kardiovaskularnih bolesti, raka dojke i osteoporoze. U ovom je periodu važno nastaviti s fizičkom aktivnošću, a preporučuje se umjereno vježbanje barem pola sata dnevno. Pomoći će bilo koji oblik fizičke aktivnosti, od redovitih šetnji do joge.

Uz uravnoteženu i zdravu prehranu, u ovom je periodu korisno početi uzimati određene suplemente. Kalcij pomaže kod održavanja zdravlja kostiju, dok je redovito uzimanje magnezija dobro za mišiće i održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Preporučuje se i Vitamin D koji također smanjuje rizik od osteoporoze, a pomaže i kod problema sa snom.

Postoji i cijeli niz alternativnih tretmana i prirodnih pripravaka koji koji mogu pomoći kod simptoma menopauze. Ovo obično uključuje biljke koje sadrže fitoestrogene, poput crvene djeteline, lana, ginsenga, ginko bilobe i black cohosh.

O svemu ovome se danas još uvijek nedovoljno priča, ali i što je bitnije nedovoljno educira. Samo korištenje krive terminologije već ukazuje na to kako prvenstveno niti žene nisu upućene u rad njihovog vlastitoga tijela i promjena koje ih tijekom života očekuju. Nadamo se da je ovaj tekst barem malo smanjio taj edukacijski ponor.