Veličina ovoga organa je pokazatelj inteligencije
Iznenađujuća je korelacija između kognitivnih sposobnosti i veličine ljudske zjenice. Kaže se da su "oči ogledalo duše", ali novo istraživanje sugerira da bi oči mogle biti i ogledalo inteligencije.
Naše zjenice reagiraju na više od same svjetlosti. Ukazuju na uzbuđenje, zanimanje ili mentalnu iscrpljenost. Nedavno provedeno laboratorijsko istraživanje na Georgia Institute of Technology sugerira da je početna veličina zjenice usko povezana s individualnim razlikama u inteligenciji. Što su zjenice veće, to je inteligencija viša, mjereno testovima rasuđivanja, pažnje i pamćenja. Zapravo, tijekom tri studije otkrivena je razlika u početnoj veličini zjenice između ljudi koji su postigli najviše rezultate na kognitivnim testovima i onih koji su postigli najniži rezultat.
Prvi put je ovaj iznenađujući odnos otkriven dok se proučavala razlika u količini mentalnog napora koji su ljudi koristili za izvršavanje zadataka pamćenja. Širenje zjenica je koristilo kao pokazatelj napora, a kada je otkrivena vezu između osnovne veličine zjenice i inteligencije, istraživači nisu bili sigurni je li to stvarno ili što to znači.
Nakon toga je provedeno nekoliko velikih istraživanja u kojima je sudjelovalo više od 500 ljudi u dobi od 18 do 35 godina iz zajednice Atlanta. Izmjerena im je veličina zjenica pomoću uređaja za praćenje oka, uređaja koji bilježi refleksiju svjetlosti od zjenice i rožnice pomoću kamere i računala s velikom snagom. Mjerila se zjenica sudionika dok su mirovali i gledali u prazan zaslon računala do četiri minute. Sve to vrijeme tragač za snimanje očiju je snimao. Pomoću tragača izračunata je prosječna veličina zjenice svakog sudionika.
Da bi bilo jasno, veličina zjenice odnosi se na promjer crnog kružnog otvora u središtu oka. Može se kretati od oko dva do osam milimetara. Zjenica je okružena živopisnim područjem poznatim kao iris, koje je odgovorno za kontrolu veličine zjenice. Zjenice se između ostalog sužavaju prilikom reakcije na jaku svjetlost, tako da je u laboratoriju gdje se vršilo istraživanje moralo biti prigušena svjetlo.
U sljedećem dijelu eksperimenta sudionici su ispunjavali niz kognitivnih testova dizajniranih za mjerenje "fluidne inteligencije", sposobnosti rasuđivanja kroz nove probleme, "kapaciteta radne memorije", sposobnosti pamćenja informacija kroz određeno vrijeme i " kontrola pažnje, "sposobnost fokusiranja pažnje usred ometanja i smetnji. Kao jedan od primjera testa za kontrolu pozornosti, sudionici su se morali oduprijeti pogledu prema treperavoj zvjezdici s jedne strane zaslona računala i umjesto toga brzo pogledati u suprotnom smjeru kako bi prepoznali slovo. Pismo bi nestalo za nekoliko trenutaka, pa bi čak i kratko kretanje očima prema treperavoj zvjezdici moglo dovesti do toga da ga oko propusti.
Ljudi su spremni reagirati na predmete koji prolaze kroz njihov periferni vid, ali ovaj je zadatak tražio od sudionika da svoj fokus preusmjere s treperave zvjezdice na slovo.
Otkriveno je da je veća veličina zjenice u korelaciji s većom inteligencijom, kontrolom pažnje i, u manjoj mjeri, kapacitetom radne memorije - što ukazuje na fascinantan odnos između mozga i oka. Zanimljivo je da je veličina zjenica negativno korelirana s godinama: stariji sudionici uglavnom su imali manje, suženije zjenice.
Ali zašto veličina zjenice korelira s inteligencijom?
Da bismo odgovorili na ovo pitanje, moramo razumjeti što se događa u mozgu. Veličina zjenice povezana je s aktivnošću u ‘locus coeruleusu’, jezgri smještenoj u gornjem moždanom stablu s dalekosežnim neuronskim vezama s ostatkom mozga. Locus coeruleus oslobađa noradrenalin, koji djeluje i kao neurotransmiter i kao hormon u mozgu i tijelu, a regulira procese poput percepcije, pažnje, učenja i pamćenja. Također pomaže u održavanju zdrave organizacije moždanih aktivnosti, tako da udaljene regije mozga mogu zajedno raditi na postizanju izazovnih zadataka i ciljeva.
Disfunkcija locus coeruleusa i rezultirajući slom organizirane moždane aktivnosti povezani su s nekoliko stanja, uključujući Alzheimerovu bolest i poremećaj hiperaktivnosti s nedostatkom pažnje. Zapravo je ova organizacija aktivnosti toliko važna da mozak posvećuje većinu svoje energije kako bi je održao, čak i kad uopće ne radimo ništa - na primjer kada nekoliko minuta neprestano buljimo u prazan zaslon računala.
Jedna od hipoteza je da ljudi koji imaju veće zjenice u mirovanju imaju veću regulaciju aktivnosti locus coeruleusa, što pogoduje kognitivnim performansama i funkciji mozga u stanju mirovanja. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se istražila ta mogućnost i utvrdilo zašto su veće zjenice povezane s višom fluidnom inteligencijom i pažnjom, ali svakako je ustanovljeno da je izgled našeg oka povezan s našim mozgom.
Izvor: Scientific America