Neuroznanstvenici su uspjeli pratiti misao kako se kreće kroz mozak
Studija provedena na ljudima koji pate od epilepsije a koji su bili podvrgnuti operaciji, dala je znanstvenicima jedinstvenu priliku da prate kretanje misli kroz mozak, sve od inspiracije do odgovora.
Prijašnji pokušaji mjerenja protoka informacija s jednog područja u mozgu u drugo oslanjali su se na procese poput elektroencefalografije (EEG) ili funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI), koji, iako su neinvazivni, ne daju savršenu rezoluciju.
Ova je studija, koju su vodili istraživači s Kalifornijskog sveučilišta Berkeley, zabilježila električnu aktivnost neurona preciznom tehnikom koja se naziva elektrokortikografija (ECoG). Ovo je zahtijevalo postavljanje stotina sićušnih elektroda točno uz korteks, pružajući više prostornih detalja od EEG-a i poboljšavajući rezoluciju za vrijeme fMRI-a.
Iako ovo predstavlja neetičnu razinu rizika za ostale ispitanike, pacijentima koji se podvrgavaju operaciji zbog epilepsije moždana aktivnost se nadzire upravo na taj način, pružajući istraživačima savršenu priliku za provođenje testova.
Svaki od 16 ispitnika izvodio je niz različitih zadataka u skladu sa svojim individualnim rasporedom elektroda, a pritom se pratila i njihova živčana aktivnost. Trebali su slušati podražaje i reagirati na njega, ili promatrati slike lica ili životinja na ekranu te izvesti neku akciju.
Istraživači su pratili sekundno kretanje električne aktivnosti iz jednog područja - poput područja povezanih s tumačenjem slušnih podražaja - u prefrontalni korteks, u područja potrebna za oblikovanje radnje, poput motornog korteksa. Iako ništa od ovoga nije iznenadilo istraživače, rezultati su jasno naglasili ulogu prefrontalne kore u usmjeravanju akcije.
Za neke je zadatke njegov doprinos bio prilično ograničen. U drugima je to područje trebalo naporno raditi, upravljajući signalima iz više dijelova mozga kako bi koordinirao prepoznavanje riječi, moguće isključujući memoriju prije nego što je krenuo uprezati gomilu mišića kako bi pružilo novi odgovor.
"Ove vrlo selektivne studije otkrile su da je frontalni korteks orkestrator, koji povezuje stvari za konačni rezultat. To je ljepilo spoznaje."", zaključio je neuroznanstvenik Robert Knight sa Sveučilišta Berkeley. Izvor: Science Alert