Zaštita voda - stručnjaci predlažu definiciju o kojoj mnogo toga ovisi
Usred promjena vremenskih obrazaca i vodenih režima diljem svijeta te predviđanja još ozbiljnijih transformacija koje nas očekuju, sve se više apela upućuje prema Sigurnosnom vijeću UN-a s ciljem uključivanja bitnih pitanja vezanih uz vodu na dnevni red.
U porastu je međunarodna potpora za prihvaćanje “univerzalne zaštite vode“ kao jednog od ciljeva održivog razvoja - skup srednjoročnih globalnih ciljeva koji su formulirani kako bi zamijenili UN-ove Milenijske ciljeve razvoja, a koje je potrebno, oko čega su se 2000. g. složili svjetski vođe, realizirati do 2015. godine.
No što točno “zaštita voda“ podrazumijeva? Nedostatak konkretne definicije onemogućava napredak na međunarodnim forumima. Obilježavajući Svjetski dan voda, u UN-ovom sjedištu u New Yorku, objavljena je opća radna definicija, skovana od strane UN-a i međunarodnih stručnjaka iz cijeloga svijeta. UN-Water, interni UN-ov koordinacijski mehanizam za sva pitanja vezana uz vodu, govori da bi zaštita voda trebala biti definirana kao:
„Mogućnost populacije da očuva održivi pristup dovoljnim količinama i prihvatljivoj kvaliteti vode za održavanje življenja, dobrobiti čovjeka, i socio-ekonomskog razvoja, da osigura zaštitu od onečišćenja vode i povezanih katastrofa, te očuva ekosustav u situaciji mira i političke stabilnosti.“
Gotovo odmah, definicijom će se rukovoditi skupina od 30 zemalja članica, predvođenih Mađarskom i Kenijom, čiji je zadatak određivanje ciljeva održivog razvoja za period poslije 2015. godine. Očekuje se da će taj izvještaj, predviđen za polovicu ove godine, biti prihvaćen na godišnjoj Generalnoj skupštini UN-a sljedećeg rujna.
„U zadnjih nekoliko desetljeća, definicije zaštite i sigurnosti su, za razliku od prethodog perioda, nadišle kontekst vojnih rizika i sukoba.“ kaže Michel Jarraud, predsjednik UN-Water-a i generalni tajnik Svjetske meteorološke organizacije.
„Zaštita danas podrazumijeva zaštitu ljudi i njeno postizanje kroz razvojni proces. Voda se uklapa u ovu širu definiciju zaštite - obuhvaćajući politička, zdravstvena, ekonomska i osobna pitanja, kao i pitanja vezana uz hranu, okoliš, energetiku i slično te djeluje kao središnja poveznica između njih.“
„Univerzalno razumijevanje definicije je od izuzetne važnosti u međunarodnim raspravama i zaštita vode ne može imati nekolicinu značenja.“ govori Zafer Adeel, supredsjedatelj UN-ove Water Task Force grupe za zaštitu voda i ravnatelj Instituta za vodu, okoliš i zdravlje, na kanadskom ogranku Sveučilišta Ujedinjenih naroda u Hamiltonu, Ontario.
„Pristup čistoj vodi i sanitacija sada su fundamentalno ljudsko pravo. No, upravljanje vodnim resursima također zahtijeva i realni povrat troškova koji se generiraju prilikom ispostave, odnosno opskrbe vodom. Usuglašenost oko definicije zaštite vode je od vitalne važnosti u tom kontekstu.“
Mnogi promatrači su identificirali problem vode kao hitno “sigurnosno pitanje“, uključujući skupinu u kojoj su se prošle godine nalazili američka državna tajnica Hillary Clinton te InterAction vijeće, asocijacija 37 bivših predsjednika država i vlada predvođena Jeanom Chretienom, bivšim premijerom Kanade, i dr. Franzom Vranitzkyjem, bivšim kancelarom Austrije.
U svom analitičkom izvješću, UN-Water je još jednom ponovio svoju potporu prema uključivanju zaštite vode kao jednog od ciljeva UN-ovog sigurnosnog vijeća. U 2011. godini, UN-ovo Sigurnosno vijeće prepoznalo je ozbiljne implikacije klimatskih promjena, uz vodu kao medij kroz koji će klimatske promjene imati najveći efekt.
Formalnim uključivanjem zaštite vode kao jednog od svojih glavnih ciljeva, vijeće će priznati izravan utjecaj vode na pitanje zaštite ljudske populacije: bilo kao okidač, potencijalni cilj ili faktor doprinošenja. Takvo prepoznavanje bi priznalo da nedostatak zaštite vode predstavlja ozbiljan rizik i da zaštita vode može, dugoročno gledano, doprinijeti postizanju povećanja regionalnog mira i sigurnosti.
Analitičko izvješće navodi primjere utjecaja katastrofa i konflikata na vodne resurse i povezane ekosustave.
U 2011., primjerice, zbog nestašice vode i hrane uzrokovane dužim sušnim razdobljem na području Afričkog roga (naziva se i Somalijski poluotok, a čine ga Eritreja, Somalija, Džibuti i Etiopija), otprilike 185,000 Somalijaca izbjeglo je u susjedne zemlje. U državi Sudan, neredi su izbili u ožujku 2012. godine u izbjegličkom logoru Jamam kada je velik broj ljudi bio suočen sa nedostatkom vode. Na području Južnog Sudana, cijele zajednice bile u prisiljena napustiti svoje domove uslijed oskudnosti vodnih resursa koja se je zbilja kao posljedica sukoba iz 2012. godine.
Prirodne katastrofe i oružani sukobi mogu također imati i utjecaj na fizičku infrastrukturu nužnu za pristup vodi, te pružanju sanitarnih i higijenskih usluga (vodovodna infrastruktura, postrojenja za obradu vode, odvodni sustavi, brane, irigacijski kanali, i sl.), reducirajući razine zaštite vode.
Učitaj još...