Zaštita voda - stručnjaci predlažu definiciju o kojoj mnogo toga ovisi
Ključni aspekti zaštite vode
Sažetak osnovnih elemenata koji su potrebni za postizanje i održavanje zaštite vode, sastavljen iz širokog spektra izvora, uključuje:
Pristup čistoj i kvantitativno dostatnoj vodi po prihvatljivom trošku kako bi se omogućilo ispunjavanje osnovnih ljudskih potreba, uključujući zdravstveni i higijenski aspekt, te očuvanje zdravlja i razina dobrobiti ljudi;Zaštita života, ljudskih prava, te kulturoloških i rekreacijskih vrijednosti;Očuvanje i zaštita ekosustava u procesu alokacije vode i kroz sustave upravljanja vodnim resursom kako bi se održala njihova sposobnost dostave i održivog funkcioniranja osnovnih funkcija ekosustava;Osiguravanje vodnih zaliha za socio-ekonomski razvoj i aktivnosti koje ga podupiru (poput energije, transporta, industrije, turizma);Prikupljanje i tretman otpadnih voda kako bi se ljudski život i okoliš zaštitili od zagađenja;Suradnički pristup u prekograničnom upravljanju vodnim resursima unutar i između zemalja kako bi se promovirala održivost slatkovodnih resursa i kooperativnost;Sposobnost da učinkovito odgovorimo na neizvjesnosti i rizike od katastrofa povezanih sa vodnim resursima, poput poplava, suša i onečišćenja;Kvalitetno upravljanje i odgovornost, te obzirnost prema interesima svih uključenih skupina kroz: odgovarajuće i učinkovite zakonodavne sustave; transparentne , participatorne i odgovorne institucije; temeljito planiranu, korištenu i održavanu infrastrukturu; i razvoj kapaciteta.
Izvješće prati nekoliko perspektivnih međunarodnih razvojnih inicijativa koje se trenutno primjenjuju, a usmjerene su ka ostvarivanju zaštite vodnih resursa, poput Guarani akvifera, koji se proteže na više od 1 milijun kvadratnih kilometara na području Brazila, Paragvaja, Urugvaja i Argentine. Populacija od 15 milijuna ljudi danas ovisi o akviferu zato što su površinske vode, iako obilne po količini, često onečišćene.
Prema UN-Water-u, glavnina efekata klimatskih promjena odrazit će se kroz ciklus vode: “veće klimatske i hidrološke varijacije, uz ozbiljne posljedice za društvo.“
„Promjene u hidrološkom ciklusu će ugroziti postojeću vodnu infrastrukturu, čineći tako društva još ranjivijima na ekstremne događaje vezane uz vodne resurse i rezultirati stvaranjem sve veće nesigurnosti.“
Izvješće navodi predviđanja koja govore da bi varijacije u količini oborina, posebice kiše, mogla natjerati preko 1 milijuna ljudi u potpuno siromaštvo i da bi klimatske promjene mogle povećati globalnu pothranjenost za 25% do 2080. godine.
Iako većinu površine našeg planeta čini upravo voda, ta činjenica ustvari ne otkriva kolike su nam zalihe slatke vode, supstance toliko nužne za održivost života na Zemlji, zapravo na raspolaganju.
Otprilike 97.4% od ukupne količine vode na Zemlji otpada na slanu vodu koja čini mora i oceane, ali je kao takva i neupotrebljiva za većinu ljudskih potreba. Ostalih 2.6% čine zalihe slatke vode, a veći dio te količine zaleđen je u obliku leda na području Arktika i Grenlanda, ili se pak nalazi preduboko u tlu te je stoga eksploatacija skoro nemoguća.
Količina slatke vode koja nam je direktno dostupna, a pojavljuje se u obliku vlage u tlu, podzemnih voda, vodene pare, te rijeka i jezera, iznosi približno 0.014% od ukupne količine vode na Zemlji.
Zahvaljujući kružnom toku vode u prirodi i ova relativno mala količina slatke vode do sada nam je bila sasvim dostatna za život. Cirkulirajući konstantno između različitih spremišta poput mora i oceana, kontinentalnih površinskih i podzemnih voda, te atmosfere i biosfere, zalihe vode su, iako ne beskonačne, nakon dovoljno dugo vremena i kroz navedeno cikličko kretanje zapravo potpuno obnovljivi prirodni resurs.
Ipak, ljudsko djelovanje je narušilo ovu ravnotežnu situaciju i uvelike umanjilo kvalitetu vode koje nam je dostupna.
Učitaj još...