Predviđanja o klimatskim promjenama - viša razina mora, rast temperature
Što smo to učinili Zemlji? Jesmo li iznevjerili prirodu i uništili sve što nam je pružila ili još uvijek nije kasno? Znanstvenici nas upozoravaju na velike klimatske promjene koje nas čekaju, ako nešto odmah ne učinimo kako bismo zaustavili zagađenje okoliša u kojem živimo.
Vodeći znanstvenici imaju viđenje o tome kako će globalno zagrijavanje oblikovati svijet u 21. stoljeću: u najnovijem izvještaju predviđaju da će razina mora biti mnogo veća nego što se ranije mislilo i naglašavaju koliko će visoke temperature biti opasne.
U najčudnije sročenom izvještaju do sada, iz Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) kažu da nikada nisu bili više uvjereni da je globalno zagrijavanje krivica ljudi i da će se pogoršati.
“U ovom izvještaju svatko može pronaći nešto što bi ga zabrinulo”, rekao je Chris Field, znanstvenik s Instituta Carnegie koji vodi Međuvladin panel o klimatskim promjenama, ali nije bio uključen u pisanje izvještaja objavljenog u petak.
Ako ne bude značajnih promjena, pred kraj stoljeća svijet čekaju ljeta koja će biti toplija nego što je ikada zabilježeno, razina mora će se podići, a i suše i poplave će poprimiti velike razmjere.
U izvještaju Panela koji je dobio Nobelovu nagradu, globalno zatopljenje planete od 1950. godine naziva se “nedvosmislenim” i “jedinstvenim”, a povećana se razina stakleničkih plinova kao što je ugljikov dioksid, koji nastaje sagorijevanjem uglja, ulja i plina, smatraju glavnim krivcima.
Ujedinjeni narodi su stvorili panel klimatskih istraživača još u 1991. godini kako bi svjetskim vođama poručili što znanost govori o globalnom zagrijavanju i koliko će se ono pogoršati. Ovo je peti veliki izvještaj o stanju u svijetu, a odobrilo ga je skoro 200 naroda na kraju jednotjednog sastanka u Stockholmu.
U posljednjem izvještaju iz 2007. godine, panel je zaključio kako je “veoma moguće”, odnosno kako su 90 posto sigurni, da je globalno zagrijavanje posljedica ljudskog djelovanja, posebno proizvodnje ugljikovog dioksida prilikom sagorijevanja uglja u elektranama i ispušnih plinova iz automobila. Novi izvještaj ranije navedeni postotak ispravlja na 95 posto, odnosno na “izuzetno moguće”.
Panel je uskladio i svoja predviđanja o promjeni temperature i razini mora do kraja ovog stoljeća. Prethodno su najavljivali kako će razina mora do kraja stoljeća narasti do skromnih 59 centimetara do 2010. godine - sada predviđaju da će narasti do jednog metra. Naglašavaju da je potrebno bolje razumjeti da se glečeri i led otapaju i razina vode raste kako postaje toplije.
Osim ako se znatno ne smanji količina štetnih plinova, a znanstvenici kažu da je malo vjerojatno da se to dogodi, znanstvenici tvrde kako će se zemlja zagrijati za još 1,1oC u ovom stoljeću u svakom osim jednog od četiri slučaja koja su moguća.
Upravo taj prijelaz od 2 stupnja označava prekretnicu na kojoj se rizici samo nagomilavaju: nestašica hrane u zemljama u razvoju, ljudi prisiljeni da se iseljavaju iz obalnih gradova zbog porasta razine mora, sve više izumrlih biljnih i životinjskih vrsta, kaže Michael Oppenheimer, znanstvenik sa Sveučilišta Princeton, koji je jedan od autora izvještaja o klimatskih promjenama koji ćemo uskoro čitati. “Ovo je prekretnica na kojoj bi pametan čovjek trebao promotriti svijet oko sebe i reći da je rizik prevelik.”
Jedna od mogućnosti za koju znanstvenici tvrde da je najbliža onome što se sada događa i koja se zasniva na tome da neće biti smanjenja zagađenja jeste da će temperatura Zemlje do sredine stoljeća porasti za 2 stupnja.
U tom slučaju, vjerojatno je da će na Arktiku ljeta biti bez leda do sredine stoljeća a količina snijega u Sjevernoj Americi u proljeće će se smanjiti za jednu četvrtinu.
“Ako ovo nije uzbuna, onda ne znam što jeste. Ako je ikada postojao problem koji je zahtijevao veću suradnju, partnerstvo i požrtvovnu diplomaciju, onda je to ovaj”, rekao je John Kerry, državni tajnik SAD-a.
Jedna od najspornijih tema je kako djelovati na podatke o smanjenju zatopljenja koji se zasnivaju na mjerenjima od prije 15 godina. Skeptici tvrde kako imaju svoje sumnje o navodnim klimatskim promjenama, premda je proteklo desetljeće bilo najtoplije ikada.
Mnoge vlade se ne slažu s načinima na koje se ovaj problem u posljednjim nacrtima obrađuje, a neki su čak pozvali da ih se sasvim izbriše.
Na kraju, iz IPCC-a su samo kratko spomenuli navedeni problem u sažetku za vlasti, naglašavajući kako su kratkotrajni zapisi podložni promjenama i u cjelini ne odražavaju dugotrajne trendove.
U izvještaju se priznaje da je klima manje osjetljiva na otpuštanje ugljikovog dioksida nego što su to tvrdili 2007. godine.
Procjene IPCC-a su važne jer one čine znanstvenu osnovu za pregovore UN-a o novoj odluci za smanjenje zagađenja. Vlade bi se trebale dogovoriti do 2015. godine, ali nije jasno hoće li se obvezati na smanjenja koja znanstvenici zagovaraju kako bi se izbjegle najgore klimatske promjene.
U izvještaju su predstavljene četiri mogućnosti, svaka za različitu kontrolu zagađenja. U najboljem slučaju, sa strogim zabranama zagađenja, temperature bi mogle narasti za tek oko 0,3oC do 2100. godine. Druga dva slučaja podrazumijevaju porast temperature za oko 2oC. U najgorem slučaju možemo očekivati povećanje temperature za između 2,6 i 4,8oC .
U prošlosti, u svijetu je proizvedeno više stakleničkih plinova od količine koja se nekada uzimala kako bi se izračunao najgori scenarij.
Znanstvenici kažu kako su posljednji izvještaji pokazali da još uvijek ima nade, premda malo, za izbjegavanje najgorih klimatskih promjena.
“Predstavili smo četiri mogućnosti”, rekao je znanstvenik Jerry Meehl s Američkog nacionalnog centra za istraživanje atmosfere. “Sada od vlada ovisi što će odlučiti i koja nas budućnost čeka. Možemo živjeti u budućnosti s malim klimatskim promjenama. Moguće je. U teoriji.”
Izvor: Associated Press