Tropske šume se same obnavljaju
Premda tropske šume prekrivaju tek 12 % zemljine površine, u njima raste između 50 i 90 % svih vrsta na svijetu. Unatoč velikom značaju ovih šuma, svaki dan jedna od tih vrsta nestaje nemarom čovjeka. Već znamo da tropske šume imaju mnogo pozitivnog djelovanja na živi svijet, a u posljednje vrijeme znanstvenici su otkrili još neke zanimljivosti o njima. Naime, riječ je o pojavi gdje one same sebi pomažu kako bi se obnovile.
Tropske šume ubrzavaju svoj vlastiti oporavak tako što uzimaju dušik i ugljik iz zraka brže nakon što ih ljudi posječu ili iskrče u poljoprivredne svrhe. Time doprinose svom vlastitom rastu. Istraživači sa Smithsonian Tropical Research Institute u Panami misle kako otkriće da drveće pretvara svoju sposobnost da upije ili “popravi” dušik iz zraka i otpusti ga u tlo dok šuma ponovno raste ima veliko djelovanje za projekte obnavljanja šume kako bi se ublažilo globalno zatopljenje.
“Ovo je prvi čvrst slučaj koji imamo a koji pokazuje da proces u kojem tropsko drveće izravno obnavlja dušik djeluje na razinu ugljika koji nastaje nakon napuštanja poljoprivrednih polja”, rekao je Jefferson Hall, znanstvenik s navedenog instituta. “Razina prerađenog dušika ovisi o potrebi za dušikom unutar sustava.”
Hall predvodi projekat Agua Salud, eksperiment koji pokriva preko 1600 m2 razvođa Panamskog kanala. Istraživači su poredili mogućnosti na tlu, izmjerili su količinu ugljika, otpada i raznolikost vrsta kako bi otkrili razlike u zrelosti tropske šume, broj prvotnog drveća u području obnovljene šume i napuštenih pašnjaka. Na projektu su sudjelovali i znanstvenici sa sveučilišta Princeton, Wageningen, Copenhagen, Yale i STRI-a kako bi zajedno istražili vezu između “popravljanja” dušika i količine ugljika.
Usporedili su postotak rasta drveća i razinu dušika na pašnjacima napuštenim prije dvije, 12, 30 i 80 godina s postotkom drveća koje raste u zrelim šumama. Vrste drveća koje “popravljaju” dušik iz atmosfere povećale su količinu ugljika i do devet puta brže nego vrste koje ne obavljaju istu funkciju u ranim fazama oporavka šume. Drveće koje obnavlja dušik proizvede dovoljno dušičnog gnojiva u tlu koji bi odgovarao količini od 50.000 kg ugljika po jednom hektaru zemlje tijekom prvih 12 godina rasta.
“Razlikost je zaista važna”, rekla je autorica istraživanja, Satah Batterman. Ona je na projektu radila s Larsom Hedinom sa sveučilišta Princeton. “Svaka vrsta drveta obnavlja dušik i ugljik na različit način kako bi određene vrste u dvanaestoj godini rasta bile važne a onda polako postajale sve rjeđe u tridesetoj godini. Zaista možete primijetiti kako različiti čimbenici doprinose razvoju zrelih tropskih šuma i ekosustavu koji one čine”.
Izvor: Smithsonian Tropical Research Institute, The Rainforest Information Centre