Čovjek zmaj bi mogao zamijeniti neandertalca kao našeg najbližeg pretka
Gotovo savršeno očuvani drevni ljudski fosil poznat kao ‘Harbin kranij’ nalazi se u Muzeju geoznanosti na Sveučilištu Hebei GEO. Riječ je o lubanji, za koju znanstvenici kažu da predstavlja novootkrivenu ljudsku vrstu po imenu Homo longi ili "Čovjek zmaj". Njihova otkrića, objavljena 25. lipnja u časopisu The Innovation, sugeriraju da su nam rodovi Homo longi možda najbliži rođaci - i da bi mogli preoblikovati naše razumijevanje ljudske evolucije.
"Harbinski fosil jedan je od najkompletnijih fosila ljudske lobanje na svijetu", kaže autor Qiang Ji, profesor paleontologije sa Sveučilišta Hebei GEO. "Ovaj je fosil sačuvao mnoge morfološke detalje koji su presudni za razumijevanje evolucije roda Homo i podrijetla Homo sapiens." Lobanja je navodno otkrivena 1930-ih u gradu Harbin u kineskoj provinciji Heilongjiang.
Masivna lubanja mogla je držati mozak koji je veličine usporediv sa modernim ljudima, ali imala je veće, gotovo četvrtaste očne duplje, debele grebene obrva, široka usta i prevelike zube. "Iako pokazuje tipične arhaične ljudske crte, harbinski kranij predstavlja mozaičnu kombinaciju primitivnih i izvedenih likova koji se izdvajaju od svih ostalih prethodno imenovanih Homo vrsta", kaže Ji, što dovodi do nove oznake vrste Homo longi.
Znanstvenici vjeruju da je lubanja potekla od muške jedinke, starosti od otprilike 50 godina, koja je živjela u šumovitom, poplavnom okolišu kao dio male zajednice. "Poput homo sapiensa, lovili su sisavce i ptice, skupljali voće i povrće, a možda čak i lovili ribu", primjećuje autor Xijun Ni, profesor primatologije i paleoantropologije na Kineskoj akademiji znanosti i Sveučilištu Hebei GEO.
S obzirom na to da je pojedinac iz Harbina vjerojatno bio vrlo velik, kao i mjesto na kojem je pronađena lubanja, istraživači sugeriraju da je H. longi možda bio prilagođen za teška okruženja, što je njegovoj vrsti omogućilo da se raziđe po Aziji. Koristeći seriju geokemijskih analiza, Ji, Ni i njihov tim datirali su fosil Harbin najmanje 146 000 godina, smjestivši ga u srednji pleistocen, dinamično doba migracije ljudskih vrsta. Pretpostavljaju da su se H. longi i H. sapiens mogli susresti tijekom ove ere.
"Vidimo više evolucijskih loza homo vrsta i populacija koje su istovremeno postojale u Aziji, Africi i Europi. Dakle, ako je Homo sapiens doista tako rano stigao u istočnu Aziju, mogli bi imati priliku komunicirati s H. longi, a budući da ne znamo kada je grupa iz Harbina nestala, moglo je biti i kasnijih susreta ", kaže autor Chris Stringer, paleoantropolog iz Muzeja povijesti prirode u Londonu.
Gledajući dalje u prošlost, istraživači su također otkrili da je Homo longi jedan od naših najbližih homininskih predaka i čak nam je i bliskiji srodnik od neandertalaca. "Uvriježeno je mišljenje da neandertalac pripada izumrloj lozi koja je najbliži srodnik naše vlastite vrste. Međutim, naše otkriće sugerira da je nova loza koju smo identificirali i koja uključuje Homo longi stvarna sestrinska skupina H. sapiens", kaže Ni.
Njihova rekonstrukcija ljudskog stabla života također sugerira da je zajednički predak kojeg dijelimo s neandertalcima postojao još dalje u prošlosti. "Vrijeme divergencije između H. sapiens i neandertalaca moglo bi biti čak i dalje u evolucijskoj povijesti nego što se općenito vjerovalo, tijekom jednog milijuna godina", kaže Ni. Ako je istina, vjerojatno smo se razišli s neandertalcima otprilike 400 000 godina ranije nego što su znanstvenici mislili.
Istraživači kažu da nalazi prikupljeni iz harbinske lubanje mogu prepraviti glavne elemente ljudske evolucije. Njihova analiza životne povijesti Homo longi sugerira da su to bili snažni, robusni ljudi čije su potencijalne interakcije s Homo sapiensom mogle oblikovati našu povijest. "Sve u svemu, harbinski kranij pruža nam više dokaza za razumijevanje homo raznolikosti i evolucijskih odnosa među tim raznolikim homo vrstama i populacijama", kaže Ni. "Pronašli smo našu davno izgubljenu lozu."
Izvor: Cell Press