Za nedavni snježni kaos u Europi odgovoran je ovaj klimatski problem

Snježni dani koji su uslijedili nakon neobično toplog ožujka zadali su velike probleme zemljoradnicima, posebice voćarima i vinogradarima, koji su paljenjem vatri u svojim vinogradima i voćnjacima pokušavali spasiti ovogodišnju berbu. No ovi su napori uglavnom bili bezuspješni.

Ovo je samo jedan od neposrednih problema koje nam nosi globalno zatopljenje. Za ovaj nalet snijega odgovorno je, pomalo paradoksalno, otapanje arktičkog leda.

„Klimatske se promjene ne manifestiraju uvijek na najočitije načine. Lako je ekstrapolirati modele koji pokazuju da zime postaju toplije i prognoziraju zime bez snijega u Europi, no naša posljednja studija pokazuje kako je ovo previše pojednostavljeno. Trebamo biti oprezni kada donosimo takve tvrdnje o utjecaju klimatskih promjena“, objasnio je profesor Alun Hubbard s Arktičkog sveučilišta u Norveškoj.

U studiji objavljenoj u časopisu Nature Geoscience Hubbard i njegovi kolege opisali su ovaj paradoks. Smanjenje Arktičkog leda od 50% povećalo je isparavanje vode koje je zatim uzrokovalo ekstremne nalete snijega diljem Europe.

U drugoj studiji znanstvenika iz Finske, ovaj je fenomen opisan još detaljnije. Pokazalo se da je dugoročno topljenje Arktičkog leda izravno povezano s jednom specifičnom vremenskom pojavom nazvanom „Zvijer s istoka“. Radi se o naletima snijega u veljači koji su 2018. godine paralizirali veći dio Europe.

Znanstvenici su otkrili da atmosferska para koja s Arktika putuje na jug sa sobom nosi jedinstven geokemijski otisak koji otkriva njeno porijeklo. Tako su je povezali s toplom, otvorenom vodenom površinom Barentsovog mora. Pokazalo se da je tijekom „Zvijeri s Istoka“ isparavanje s površine ovog mora sačinjavalo 88% padalina u Europi.

„Otkrili smo da je morski led efektivni čep oceana. S njegovom dugoročnom redukcijom diljem Arktika, primjećujemo povećane količine vlage koje zimi ulaze u atmosferu,, što direktno utječe na vrijeme na jugu i izaziva ekstremne nalet snijega. Možda se čini kontraintuitivno, no priroda je kompleksna i ono što se događa na Arktiku ne ostaje na Arktiku“, objasnila je jedna od autorica finske studije, dr. Hanna Bailey. Izvor: CAGE