Divovske gljive nekoć su pokrivale Zemlju
Otprilike prije 420 do 350 milijuna godina zemljane biljke bile su još relativan novitet u evolucijskom dijelu i najviše drveće bilo je svega nekoliko metara visoko. U to vrijeme divovske spirale nepoznate vrste probijale su se iz Zemlje.
Divovska gljiva u minijaturnom krajoliku
National Geographic je još u 2007. godini pisao o drevnom organizmu visine osam metara i širine od jednog metra, za koji nisu znali što je točno. Uz pomoć pronađenog fosila u Saudijskoj Arabiji znanstvenici su napokon otkrili što je taj divovski organizam. Smatraju da je riječ o gljivi.
„Gljiva od šest metara bi bila više nego čudna u modernom svijetu, ali barem smo navikli na i nešto viša drveća“, rekao je Boyce. „Biljke su u to vrijeme bilo jako male, životinje beskralježnjaci bili su sitni i nije bilo kopnenih kralježnjaka. Tako da je pronađeni fosil svakako bio i više neko upečatljiv u tako deminutivnom krajoliku.“
Neslaganja oko utvrđivanja vrste fosila
Fosili organizama, poznatih kao Prototaxites, su začinili paleontološka otkrića u zadnjem stoljeću i pol, sve od trenutka kada ih je prvi puta 1859. godine otkrio jedan Kanađanin. Unatoč postajanju fosila, nitko nije mogao otkriti što bi te divovske spirale mogle biti.
Nesuglasice u znanstvenom svijetu po pitanju definicije tog organizma trajale su 130 godina. Neki znanstvenici su nazvali Prototaxites lišajem, drugi gljivom, dok su se ostali držali ideje da je neka vrsta drva. „Problem je kada se izbliza pogleda anatomija organizma, padaju na pamet razno razne asocijacije ali to je dijagnostika ničega.“, rekao je profesor geofizike sa Sveučilišta u Chicagu. Nije upitno postajanje spirala - ljudi samo imaju problema sa zamišljanjem tako velike strukture kako gljive. Istraživači koji su nastojali pobiti teoriju da je riječ o gljivi smatrali su da su spirale Prototaxitesa divovski dijelovi jetrenke koji su se nekako zavrnuli ta teza nije potkrijepljena dokazima. U 2007. godini rezultati provedene studije su utvrdili kako su spirale zapravo nešto kao divovska mlada gljiva.
Unatoč novitetima u znanosti najveći organizam na Zemlji, kaže ABC, ostaje još uvijek veliki gljivični pokrivač, jednostanični organizam koji se proteže na 2, 200 hektara šume i istočnom Oregonu. 
Na slici: Laser koji prolazi pokraj Shiitake pokazuje kako ona pušta spore
Najnovija otkrića o gljivama
Kada govorimo o Prototaxitesu kao mladoj gljivi, spomenut ćemo par zanimljivosti vezano općenito za gljive koje su središnja tema u znanstveno biološkim krugovima.
Biolozi su dugo smatrali da spore koje proizvodi gljiva jednostavno padaju i da ih vjetar otpuhuje. Emillie Dressaire, profesorica na Trinity Collegu u Hartfordu, kaže da je problem s tom pretpostavkom da spore mogu biti raspršene i kada je zrak miran tj. nema vjetra. Postavlja se pitanje kako se onda raspršuju spore? Dressaire, zajedno sa Marcusom Roperom sa Sveučilišta u Kaliforniji (UCLA), smatra da su pronašli odgovor na to pitanje, gljive same proizvode vjetar koji im je potreban. Dokazali su da gljive otpuštaju vodenu paru koja onda hladi zrak a to stvara konvektivne stanice koje miču zrak oko gljive, time dakle gljiva proizvodi sebi potreban vjetar.
„Naša istraživanja pokazuju da su gljive puno više od strojeva za proizvodnju spora: one kontroliraju lokalno okruženje i stvaraju vjetar gdje ga nema po prirodi“, izjava je Dressaire.
Izvor: Smithsonian, American Physical Society