2014. bila najtoplija godina u modernoj povijesti
Prema dvjema zasebnim analizama znanstvenika NASA-e i NOAA-e (Nacionalna oceanska i atmosferska administracija), 2014. zabilježena je kao najtoplija godina moderne povijesti, koja nije izmjerena još od davne 1880. godine.
Mjerenja pokazuju kako se deset najtoplijih godina, uz izuzetak 1998., dogodio od početka 2000. Prema analizama NASA-inog Instituta za svemirske studije Goddard, ovaj trend nastavlja dugoročno zatopljavanje planeta. Nezavisna je analiza sirovih podataka NOAA-e također potvrdila da je 2014. bila najtoplija godina zabilježena.
„NASA je na čelu znanstvenih istraživanja o dinamikama Zemljine klime na globalnoj razini"- rekao je John Grunsfeld, pomoćni administrator NASA-inog odbora za znanstvene misije u Washingtonu. Također je nadodao kako dugoročni trend zatopljenja, kao i pozicioniranje 2014. godine kao najtoplije zabilježene, pojačava važnost NASA-inog istraživanja Zemlje kao ukupnog sistema, s naglaskom na razumijevanje uloge i utjecaja ljudske aktivnosti.
Dugoročno zatopljenje uzrokovano stakleničkim plinovima
Od 1880. Zemljina površinska temperatura rasla je za oko 0,8 stupnja Celzija, trend koji je uvelike potican rastom ugljičnog dioksida i ostalim štetnim dimovima koji se ispuštaju u atmosferu. Većina tog zatopljenja se dogodila kroz prošla tri stoljeća.
„Ovo je posljednja takva zabilježena godina, u nizu toplih godina, u nizu toplih stoljeća. Dok je pozicioniranje individualnih godina utjecano od strane kaotičnih vremenskih obrazaca, dugoročni trendovi pripisivi su uzrocima vremenskih promjena u obliku ljudskih ispuštanja stakleničkih plinova." izjavio je GISS-ov direktor, Gavin Schmidt.
Iako temperature iz 2014. godine nastavljaju trend dugoročnog Zemljinog zatopljenja, znanstvenici očekuju godišnje fluktuacije prosječne globalne temperature uzrokovanih prirodnim fenomenima poput El Niño-a ili La Niña-e. Za ove fenomene se smatra kako su odigrali značajnu ulogu u rastu dugoročnog trenda zatopljenja unazad 15 godina. Iako, rekordna je toplina 2014. zabilježena za vrijeme El Niño-ve neutralne godine.
„NOAA donositeljima važnih odluka, pruža pravovremene i vjerne informacije o našem mijenjajućem svijetu."- naglasio je Richard Spinrad, glavni znanstvenik NOAA-e te nadodao kako je „ za NOAA-u kritično da nastavi suradnju sa svojim suradnicima, poput NASA-e, u promatranju promjena, kako bi dobivene informacije pomogle zajednicama u stvaranju bolje otpornosti ."
Algoritam za dobivanje sirovih podataka o prosjeku temperature
Regionalne razlike u temperaturama uzrokovane su prvenstveno dinamikama vjetra, a ne toliko globalnim utjecajem. NOAA navodi primjer gdje su 2014. godine, u SAD-u, dijelovi srednjeg zapada i istočne obale bili hladni, dok su Aljaska i tri zapadne države-Kalifornija, Nevada i Arizona, zabilježile najtoplije godine mjerenja.
GISS-ova analiza uključuje mjerenja temperature površine od strane 6,300 vremenskih stanica, površine mora od strane brodskih opservacija te mjerenja temperature antarktičkih istraživačkih postaja. Sirovi podaci zatim se analiziraju pomoću algoritma koji u obzir uzima varirajuću udaljenost vremenskih postaja diljem svijeta te urbanih efekata zagrijavanja koji bi mogli iskriviti kalkulacije. Rezultat je procjena globalnog prosjeka temperaturne razlike iz početnog razdoblja od 1951. do 1980. godine.
Temperatura zemljine površine iz 2014. godine
Znanstvenici NOAA-e koristili su većinu sirovih podataka o temperaturi, ali drugačije početno razdoblje. Oni također koriste svoje metode kako bi procijenili globalne temperature.
NASA vitalne signale Zemlje promatra s tla, zraka i Svemira putem flote satelita, kao i putem zračno-desantnih i prizemnim operacija. Usto, razvija nove načine promatranja povezanih Zemljinih prirodnih sistema putem dugoročnih bilježenja podataka i kompjuterskih alata kako bi se tim putem još više shvatile promijene našeg planeta. Agencija ova specifična saznanja dijeli s globalnom zajednicom te radi s institucijama, kako u SAD-u tako i diljem svijeta, doprinoseći tako razumijevanju i zaštiti našeg planeta kojeg nazivamo svojim domom.
Izvor: ScienceDaily