Znanost iza krema za sunčanje - kako stvari zapravo funkcioniraju

Vjerojatno su Vam cijeli život govorili da morate koristiti kremu za sunčanje. Vaša majka, Vaš svjetloputi prijatelj s pjegicama, ova se tema spominjala čak i u onoj pjesmi koja je bila silno popularna kada je Vaša mnogo starija sestra završavala srednju školu, a Vi ste poskrivećki (kada nitko ne bi gledao) na sebe mazali zabranjeno Hawaiian Tropic ulje za sunčanje jer: "SPF 5 je još uvijek SPF!! Zar ne?". Ipak, sada kada ste nešto stariji i počinjete se bojati bora (i naravno raka… ali pretežno bora) evo nekih informacija koje će Vam pomoći shvatiti što je to zapravo krema za sunčanje i zašto ju trebamo.

U slučaju da ste sate fizike proveli maštajući o tko zna čemu, prvo što morate znati jest da su čestice svjetla (fotoni) istovremeno i valovi, a Sunce emitira te valove u svim mogućim veličinama. Mi možemo vidjeti valove valnih duljina između 390-750 nm jer su naše oči sastavljene od posebnih stanica koje pretvaraju valove iz tog spektra u moždane signale. Valovi čija je valna duljina samo malo manja od 390 nm čine ultraljubičasti dio spektra elektromagnetskog zračenja. Iako "ultraljubičasto" može zvučati kao nešto lijepo, kao i mnoge lijepe stvari, ultraljubičasti valovi zapravo su zločesti: opeći će Vašu kožu i uzrokovati pojavu bora. Valovi malih valnih duljina (kao što su UV valovi) mogu izbaciti elektrone iz atoma koji čine Vašu kožu. Osim što dolazi do oštećenja tkiva, ti mali vragovi potom stvaraju čudovišta poznata kao slobodni radikali. Što je manja valna duljina zračenja, to je ono opasnije za kožu.

Srećom za nas, ozonski sloj nas štiti od većine UV zračenja. Manje sretno za nas, ozonski nam sloj još uvijek nije u potpunosti oprostio pokušaj ubojstva CFC spojevima pa propušta taman toliko UV zračenja da uzrokuje opekline i rak kože. Većina zračenja koje prolazi spada u UVA spektar. UVA zračenje, u odnosu na ostala UV zračenja, karakterizira najveća valna duljina pa je i najmanje štetno. Ipak, tu i tamo ozonski sloj propusti i nešto malo štetnije. UVB zračenje ima manju valnu duljinu od UVA i u stanju je razbacivati elektrone kroz DNK što može dovesti do promjene strukture uspostavom novih kemijskih veza odnosno pojave genetskih mutacija. Koliko god mi htjeli, genetske mutacije će malo vjerojatno uzrokovati pojavu supermoći, ali će zato vrlo vjerojatno uzrokovati rak. UVB uzrokuje karakterističnu mutaciju, poznatu kao 'UV potpis', koja može uzrokovati bazeocelularni ili planocelularni karcinom.

Ne bi li se obranila od takvog zračenja, naša koža posjeduje poseban sustav obrane - melanin. Nakon prvog izlaganja kože UV zračenju dolazi do aktivacije stanica koje sadrže melanin. Melanin se hrabro postavlja između zračenja i DNK molekula u stanicama kože, apsorbira UV zračenje i što je najvažnije - uzrok je lijepe preplanule boje kože. Budimo potpuno jasni; preplanuli ten je posljedica OŠTEĆENJA KOŽE. NE POSTOJI način na koji možete dobiti preplanuli ten, a da ne oštetite kožu. Kada dođe do zasićenja melanina, oštećenje kože postaje jače i nastaju opekline.

Ne bi li riješio silnu gnjavažu s opeklinama od sunca, jedan je kemičar 1930-ih godina izumio prvu kremu za sunčanje. Bila je to izvrsna ideja i svi su ga zbog toga jako voljeli i živjeli sretno do kraja života. Ili? Dva problema:

1. čak iako uobičajene kreme za sunčanje blokiraju UVB zračenje (te na taj način direktno sprečavaju pojavu opeklina i oštećenja DNK), UVA zračenje neometano dolazi do naše kože. Iako UVA neće direktno uzrokovati pojavu opeklina, niti će moći rasturiti strukturu molekule DNK, ono ipak može prodrijeti duboko u Vašu kožu i pritom uzrokovati nastanak slobodnih radikala koji pak oštećuju proteine poput kolagena. To pak dovodi do rane pojave bora, ali i do indirektnog oštećenja DNK inastanka najsmrtonosnijeg oblika raka kože - melanoma. Pošto se zahvaljujući kremama za sunčanje mogu uspješno izbjeći opekline, ljudi su počeli provoditi sve više vremena izloženi jakom Suncu, što zapravo znači dulje izlaganje UVA zračenju, što pak znatno povećava rizik od pojave melanoma.

2. Baš kada ste pomislili kako napokon vodite potpuno zdrav život i pazite na sebe i svoje tijelo, znanstvenici su otkrili kako UV zračenje može promijeniti kemijsku strukturu sastojaka kreme za sunčanje (pri tome se najviše misli na spojeve: oktilmetoksicinamat, benzofenon-3 i oktokrilen). Pogodili ste. Na kraju opet nastaju slobodni radikali koji mogu uzrokovati pojavu smrtonosnog raka kože.

Ne bi li riješili prvi problem, Britanci su smislili novi sustav zvjezdica koji će Vam reći do koje će Vas mjere, Vaša krema za sunčanje, zaštititi od UVA zračenja. SPF faktor odnosi se samo na zaštitu od pojave opeklina, odnosno koliko dobro blokira UVB zračenje.

Što se tiče drugog problema, na raspolaganju Vam stoji nekoliko mogućnosti (od kojih, da budemo iskreni, niti jedna nije baš zadovoljavajuća):

1. Možete koristiti fizičke blokatore zračenja, poput cinkovog oksida ili titanovog dioksida, koji reflektiraju UV zračenje umjesto da ga apsorbiraju. Sve kreme za sunčanje mogu uzrokovati nastanak slobodnih radikala, ali navedeni spojevi smatraju se ipak najsigurnijim izborom. sada čak postoje prozirni blokatori koji sadrže vrlo malo cinkova oksida i titanovog dioksida, koji, doduše, mogu i ne moraju biti učinkoviti.

2. Možete isprobati i neke od fotostabilnijih kemijskih blokatora, koji su sintetizirani tako da ostaju neosjetljivi na djelovanje UV zračenja čak i nakon dugotrajnije izloženosti. Kako se radi o novim spojevima, još uvijek ne raspolažemo s dovoljno podataka o njihovoj učinkovitosti te koliko su sigurni za upotrebu.

3. Možete uz uobičajene kreme za sunčanje uzimati i dovoljno antioksidansa pošto bi oni trebali učinkovito uklanjati slobodne radikale. U svakom slučaju trebali bi opetovano nanositi kremu za sunčanje, želite li spriječiti prodiranje UV zračenja u kožu i kemijsko raspadanje prvog sloja kreme koju ste nanijeli.

Bez obzira koju kremu za sunčanje odaberete dobro proučite koliko je ona sama opasna za Vaše zdravlje. Za one koji žele biti 100% sigurni, uvijek postoji i zadnja mogućnost - apstinencija, ali tada morate paziti da se ne dovedete do gubitka previše vitamina D, što bi moglo biti, u najmanju ruku, neugodno.

Tijekom ljetovanja DTB preporučuje sljedeće:

1. Trebali bi redovito nanositi kremu za sunčanje (faktor 30) na sva područja koja nisu zaštićena odjećom, uključujući lice, uši i gornju stranu dlanova.
2. Posebno pripazite na osjetljiva područja poput nosa, ramena, gornje strane stopala i stražnji dio vrata.
3. Nemojte utrljavati kremu za sunčanje, samo ju ravnomjerno nanesite na kožu.
4. Kremu treba ponovo nanijeti nakon svakog kupanja ili jačeg znojenja.
5. Samo zato što koristite kremu za sunčanje ne znači da možete dulje boraviti na suncu.
6. Ukoliko ste blijede puti, dva tri puta tjedno izađite na sunce bez kreme za sunčanje, ali u trajanju od 15 minuta, ne bi li osigurali dovoljnu proizvodnju vitamina D, osobe tamnije puti trebaju nešto više vremena. Rezultati istraživanja pokazuju da vitamin D pomaže u očuvanju kostiju te u sprečavanju pojave raka i autoimunoloških bolesti.

Izvor: Ewg.org