U mozgu identificirano točno mjesto smanjenja apetita izazvanog nikotinom
Na široko je poznato da pušenje smanjuje apetit, no nije poznato što aktivira taj proces u mozgu. Sada su istražitelji sa Medicinskog fakulteta u Bayloru, koji sudjeluju u istraživanju koje predvodi Katedra za medicinu na Yaleu, identificirali receptore nikotina koji utječu na anoreksični signalni put, ili put suzbijanja apetita. Otkrića su objavljena u trenutnom izdanju magazina Science.
„Hipotalamus je područje u mozgu koje integrira signale koji nam dolaze iz trbuha i masti i govore našem mozgu da nam treba hrane ili da smo unijeli dovoljno kalorija“, rekla je dr. Mariella De Biasi, izvanredna profesorica neuroznanosti te pomoćnica direktora Centra Ovisnosti, Učenja i Pamćenja.
Voditeljica istraživanja, dr. Marian Picciotto i njen istraživački tim, fokusirali su se tijekom istraživanja na receptore nikotina izražene u neuronima hipotalamusa koji kontroliraju motivaciju za jelom. Kod pokusa na miševima, uspjeli su odrediti da određeni podtip nikotinskih receptora, α3β4 nikotinski receptor, može utjecati na to koliko netko jede. Otkrili su da se pro-opiomelanocortin (POMC) neuroni aktiviraju kada se nikotin veže za taj receptor te tako započinje proces koji vodi ka smanjenju apetita.
„Identificiranje tog receptora važno je za shvaćanje mehanizama vezanih za ovisnost, težinu i pušenje. Trenutno se ti rezultati dobivaju samo kod miševa, no oni bi mogli otvoriti vrata ka otkrivanju terapeutskih mjera kako bi se pomoglo ljudima da prestanu pušiti bez da povećaju tjelesnu težinu“, rekla je De Biasi. „Mnoge ljude povećanje tjelesne težine odvraća od prestanka pušenja te naši rezultati pokazuju da bi lijekovi koji stimuliraju α3β4 nikotinski receptor mogli također pomoći u ograničavanju povećavanja tjelesne mase nakon prestanka pušenja.“
De Biasi dodaje, da je odabiranje nastavka pušenja umjesto prestanka, samo zato jer utječe na čovjekovu tjelesnu težinu, vrlo opasno. Pušenje doprinosi razvoju kardiovaskularnih bolesti, nekih vrsta raka uključujući rak pluća, poremećaja kod reproduktivnog sustava te prijevremeno starenje kože. De Biasi zaključuje da ovo istraživanje „nije važno samo za ljude koji pokušavaju prestati pušiti, nego ti rezultati pružaju cilj za razvoj lijekova koji bi mogli pomoći kontrolirati pretilost i slične metaboličke poremećaje.“
Izvor: Baylor College of Medicine