Zašto se obraćamo glazbi za pomoć u liječenju neuroloških stanja

Vjerojatno to ne shvaćate kada slušate svoju omiljenu pjesmu, ali glazba ima nevjerojatno snažan učinak na ljudski mozak. Pokazalo se da pjevanje, sviranje instrumenta ili slušanje glazbe aktiviraju brojna područja mozga koja kontroliraju govor, pokrete i spoznaju, pamćenje i emocije – često sve u isto vrijeme.

Zanimljivo je da istraživanja također sugeriraju da glazba može fizički povećati moždanu tvar, što bi moglo pomoći mozgu da se sam popravi. Intrigantniji je utjecaj koji glazba može imati čak i u slučajevima kada mozak možda ne funkcionira kako bi trebao.

Na primjer, studije pokazuju da za osobe s Alzheimerom glazba često može izazvati reakciju, pomažući pacijentima da pristupe uspomenama koje su prethodno bile izgubljene. Postoje i dokazi o pacijentima koji su pretrpjeli oštećenje mozga i izgubili sposobnost govora koji još uvijek mogu pjevati kada se svira glazba.

S obzirom na snažan učinak koji glazba ima na mozak, istraživači istražuju može li se koristiti za liječenje mnogih različitih neuroloških stanja – poput moždanog udara, Parkinsonove bolesti ili ozljede mozga. Jedan takav tretman koji se trenutno istražuje za primjenu je neurološka glazbena terapija.

Neurološka terapija glazbom djeluje poput fizioterapije ili logopedske terapije, jer joj je cilj pomoći pacijentima da upravljaju simptomima i bolje funkcioniraju u svakodnevnom životu.
Terapijske sesije koriste glazbene ili ritmičke vježbe koje pomažu pacijentima da povrate funkcionalne vještine. Na primjer, pacijenti koji ponovno nauče hodati nakon nesreće ili traume mogu hodati u ritmu glazbe tijekom terapijske sesije.

Do sada je ova vrsta terapije bila obećavajuća u pomaganju preživjelima od moždanog udara da oporave jezik, poboljšaju hodanje i oporave tjelesno kretanje bolje od ostalih standardnih terapija, a istraživači su također istražili može li neurološka glazbena terapija liječiti druge poremećaje kretanja, kao što je Parkinsonova bolest.

Većina studija na ovom području koristila je tehniku ​​zvanu vježbe ritmičkog uvlačenja, koja koristi sposobnost mozga da se nesvjesno sinkronizira s otkucajima – kao što je potreba da hodate do određene brzine glazbe ili otkucaja.

U usporedbi s izvođenjem terapije bez glazbe, pokazalo se da neurološka glazbena terapija poboljšava hodanje i smanjuje trenutke "smrzavanja" (privremena, nevoljna nemogućnost kretanja) kod pacijenata s Parkinsonovom bolešću. Studije su također istražile može li ova vrsta terapije liječiti kognitivne probleme kod ljudi koji su pretrpjeli traumatsku ozljedu mozga ili imaju Huntingtonovu bolest.

Za ove vrste stanja, neurološka glazbena terapija usredotočuje se na aktiviranje i stimuliranje područja mozga koja su možda bila oštećena – kao što je prefrontalni korteks, područje mozga odgovorno za planiranje, donošenje odluka, rješavanje problema i samo-kontrolu.
To može uključivati ​​pacijentovo prebacivanje između sviranja dviju vrsta glazbenih instrumenata kada čuje promjenu u glazbi uz koju svira (kao što je tempo koji postaje brži ili sporiji).

Jedno istraživanje pokazalo je da ove vrste aktivnosti poboljšavaju koncentraciju i pažnju kod pacijenata s traumatskom ozljedom mozga. To je zauzvrat imalo pozitivan utjecaj na njihovu dobrobit i smanjilo osjećaj depresije ili tjeskobe. Smatra se da je razlog zbog kojeg neurološka glazbena terapija djeluje taj što glazba može aktivirati i simulirati toliko različitih dijelova mozga istovremeno.

Za pacijente s neurološkim stanjima probleme često uzrokuju veze u mozgu, a ne samo određeno područje. Istraživanja pokazuju da glazba može jedinstveno stvoriti nove veze u mozgu. Slušanje glazbe također poboljšava popravak neurona bolje od drugih aktivnosti – poput slušanja audio knjige – što može značiti da mozak bolje funkcionira i gradi nove veze.

Vjeruje se da glazba ima dugotrajne učinke i na mozak. Toliko da je mozak glazbenika zapravo bolje povezan od ljudi koji nisu puštali glazbu. To bi moglo biti važno za osobe s neurološkim stanjima, jer glazba može pomoći da se s vremenom poprave oštećene veze.
Ova aktivacija više područja mozga može biti razlog zašto je neurološka glazbena terapija uspješnija od drugih standardnih terapija.

S obzirom na to da mnoga neurološka stanja utječu na veze u mozgu, sposobnost glazbe da istovremeno aktivira više područja može pomoći zaobići te problematične veze i izgraditi nove – omogućujući ljudima da prevladaju određene simptome ili bolje upravljaju njima.

Premda treba provesti još istraživanja prije nego što se neurološka glazbena terapija široko koristi u zdravstvenim sustavima, rani rezultati studija pokazuju koliko obećanja ova terapija može imati. Istraživanja su također u tijeku kako bi se utvrdilo može li se koristiti za pomoć osobama s bolestima povezanim sa dobi, poput demencije ili Alzheimerove bolesti.

Izvor: The Conversation