Zamišljena glazba i tišina pokreću slične aktivnosti mozga
Zamišljanje pjesme izaziva slične moždane aktivnosti kao trenuci tišine u glazbi, otkrilo je nekoliko studija nedavno objavljenih u časopisu Journal of Neuroscience. Rezultati otkrivaju kako mozak nastavlja reagirati na glazbu, čak i kad ona prestane svirati.
Kad slušamo glazbu, mozak pokušava predvidjeti što slijedi. Iznenađenje, poput glasne note ili neskladnog akorda, povećava aktivnost mozga. Ipak, teško je izolirati signal predviđanja mozga jer on također reagira na stvarno osjetilno iskustvo.
Autori studije Guilhem Marion, Giovanni M. Di Liberto i Shihab A. Shamma koristili su elektroencefalografiju (EEG) za mjerenje moždane aktivnosti glazbenika dok su slušali ili zamišljali Bachove klavirske melodije. Aktivnost zamišljanja glazbe imala je suprotan polaritet od aktivnosti tijekom slušanja glazbe, što znači da je jedna bila pozitivna, a druga negativna. Ista vrsta aktivnosti dogodila se u tihim trenucima pjesama kada je statistički mogla postojati nota, ali nije.
Za vrijeme tišine i zamišljene glazbe nema osjetilnog unosa, pa ova aktivnost dolazi iz predviđanja mozga. Istraživački tim je također dekodirao aktivnost mozga kako bi utvrdio koju pjesmu netko zamišlja. Znanstvenici smatraju da je glazba više od čulnog iskustva za mozak i da mozak neprestano daje predviđanja čak i kad glazba ne svira. Izvor: JNeurosci