Iste regije genoma sudjeluju u psihičkim poremećajima ljudi i ovih kućnih ljubimaca
Istraživači sa Sveučilišta u Helsinkiju krenuli su istraživati sličnosti u ponašanju ljudi i pasa te su analizirali dva oblika psećih strahova: osjetljivost na buku i opću bojažljivost. Među finskim psima, osjetljivost na buku primijećena je u čak 40% populacije, dok je prema procjenama svaki četvrti pas patio od općeg straha.
"Strah je urođena i vitalna reakcija. Međutim, kada postane pretjerana i najvažnija značajka u životu psa, pretvara se u problem u ponašanju", kaže Riika Sarviaho, jedan od autora studije.
Poremećaji ponašanja kod pasa uključuju anksioznost od razdvajanja, generalizirani anksiozni poremećaj i razne fobije. Strah se može izraziti agresijom koja u najgorem slučaju može dovesti do napada na druge pse ili ljude.
U studiji je sudjelovalo je od 300 vlasnika njemačkih ovčara. Na temelju genetskih istraživanja, generalizirana anksioznost pasa povezana je s regijom psećeg kromosoma 7, koja odgovara određenoj regiji u ljudskom kromosomu 18.
"Ovo je izuzetno fascinantno otkriće, s obzirom na to da je kromosomska regija 18p11 povezana s nekoliko neuropsihijatrijskih bolesti, poput šizofrenije i bipolarnog afektivnog poremećaja. Strah je sastavni dio mnogih mentalnih poremećaja. Šizofrenija je čak opisana kao kronični strah. Rezultati pokazuju da pseća bojazan i ljudski psihotični poremećaji mogu imati slične temeljne čimbenike ", objašnjava Sarviaho.
U daljnjim istraživanjima trebalo bi provjeriti značaj kromosomske regije i identificirati genske varijante povezane sa strahom. Uz pomoć genetskih nalaza, znanstvenicima će biti lakše razumjeti patogenetske mehanizme pasje strahovanja u neuronima i usporediti ih s odgovarajućim ljudskim bolestima.
Genetska otkrića do dasa su bila rijetka u istraživanjima psećeg ponašanja, a ova je studija prva koja se provodi unutar iste pasmine, što je rezultiralo identifikacijom značajne veze između pseće zastrašenosti i genomskih regija. Izvor: Translational Psychiatry