Kako mozak reagira na gubitak sluha?
Istraživači sa Sveučilišta u Coloradu pokazuju da se dio mozga zadužen za sluh može reorganizirati, odnosno preusmjeriti na druge funkcije, čak i s ranim stadijem gubitka sluha te može igrati ulogu u kognitivnom propadanju.
Anu Sharma s Odjela za znanost govora jezika i sluha znanosti sa Sveučilišta u Coloradu, primijenila je temeljna načela neuroplastičnosti - sposobnosti mozga da kroji nove veze, kako bi se utvrdilo na koji se način on prilagođava gubitku sluha, kao i posljedice te promjene.
Sharmina istraživačka grupa najviše se koncentrira na elektroencefalografske (EEG) snimke gluhih i nagluhih odraslih osoba i djece, da se dobije uvid u način na koji njihov mozak reagira u odnosu na mozak ljudi s normalnim sluhom. EEG snimke uključuju stavljanje višestrukih sićušnih senzora na tjeme (njih čak 128), koji omogućuju istraživačima da mjere aktivnost mozga u odgovoru na simulirani zvuk.
Simulirani zvukovi, kao što su snimljeni slogovi, isporučuju se putem zvučnika da bi se dobio odgovor u obliku "moždanih valova" koji potječu iz najvažnijeg centra za obradu govora i jezika – slušne moždane kore i drugih područja mozga. "Možemo ispitati određene biomarkere kod funkcioniranja slušne kore koji nam govore kako dio mozga zadužen za sluh kod gluhih osoba funkcionira u odnosu na osobe s normalnim sluhom", kaže Sharma.
Poprečno – modalna reorganizacija mozga
Sharma i drugi znanstvenici nedavno su otkrili da dijelovi mozga odgovorni za obradu vida ili dodira mogu „zaposliti“, odnosno preuzeti područja u kojima se sluh obično procesuira, ali koji kod gluhoće primaju malu ili nikakvu stimulaciju. To se zove "poprečno - modalna" kortikalna reorganizacija i odražava težnju mozga da kompenzira odgovore na svoju okolinu.
"Smatramo da ova vrsta kompenzacijske adaptacije može značajno smanjiti raspoložive resurse za obradu zvuka u mozgu i može utjecati na sposobnost pacijenta da učinkovito percipira govor sa svojom umjetnom pužnicom", kaže Sharma. Umjetne pužnice su ugrađeni uređaji koji zaobilaze oštećene dijelove uha i izravno stimuliraju slušni živac. Signali koje generira implantat šalju se putem slušnog živca u mozak, koji prepoznaje signale kao zvuk.
Sharma je sa svojim studentima Juliom Campbell i Garrettom Cardonom također nedavno otkrila da se poprečno - modalno „preusmjeravanje“ dijela mozga zaduženog za sluh na dio mozga zadužen za osjetilo vida i dodira ne događa samo kod gluhih pacijenata, nego i kod odraslih pacijenata sa samo blagim stupnjem gubitka sluha.."
"Područje mozga zaduženo za sluh smanjuje se prilikom gubitka sluha povezanog sa starenjem", nastavila je.
Staračka nagluhost povezana je s demencijom
Rad tima pokazuje da se dio mozga zadužen za sluh može preustrojiti, čak i u najranijim fazama gubitka sluha povezanog sa starenjem, a te kompenzacijske promjene povećavaju ukupno opterećenje na mozak prilikom starenja. Ovo otkriće ima važne kliničke implikacije za razvoj programa za rane preglede kod gubitka sluha odraslih osoba.
"Kompenzacijska reorganizacija mozga koja je sekundarna u odnosu na gubitak sluha također može biti faktor u objašnjavanju nedavnih izvještaja koji pokazuju da je staračka nagluhost značajno povezana s demencijom."
Nadalje, rezultati pokazuju da staračku nagluhost treba shvatiti ozbiljno, čak i u najranijim fazama. "Jedna od tri odrasle osobe u dobi od 60 godina pati od nagluhosti", ističe Sharma. "S obzirom na to da čak i mali stupanj gubitka sluha može izazvati sekundarne promjene u mozgu, raniji preventivni pregledi za odrasle i intervencije u obliku slušnih pomagala treba uzeti u obzir mnogo ranije kako bi se zaštitili od reorganizacije mozga."
Sharmina je skupina pokazala da je crtanje grafikona funkcioniranja mozga kod bolesnika s umjetnom pužnicom vrijedan alat koji će pomoći u predviđanju ishoda. Ako gluho dijete pokazuje poprečno - modalnu reorganizaciju to nam omogućuje odrediti optimalnu strategiju rehabilitacije za to dijete.
Sharma i njezine kolege nastavit će istraživati temeljne aspekte neuroplastičnosti kod gluhoće koji mogu pomoći poboljšati rezultate za gluhu i nagluhu djecu i odrasle. "Naš cilj je razviti EEG tehnologiju prilagođenu korisniku, kako bi se omogućilo liječnicima da lakše stvaraju sliku mozga svakog pacijenta radi utvrđivanja da li su i u kojoj mjeri njihovi mozgovi postali reorganizirani. Na ovaj način, nacrt preustroja mozga može usmjeravati kliničku intervenciju za pacijenta."
Izvor: Acousticalsociety