Egipatska princeza prva osoba s bolesti koronarnih arterija
Koronarne arterije princeze Ahmose-Meryet-Amon - vizualizirane metodom skeniranja kompjuteriziranom tomografijom (CT) – predstavljene su u dvama izlaganjima na International Conference of Non-Invasive Cardiovascular Imaging (ICNC) prošloga tjedna u Amsterdamu. ICNC je trenutno jedan od glavnih svjetskih znanstvenih događaj u nuklearnoj kardiologiji i koronarnoj CT dijagnostici.
Egipatska princeza Ahmose-Meryet-Amon, koja je živjela u Tebi (Luxoru) između 1550 i 1580 godine pr.K., ujedno i prva osoba u povijesti čovječanstva s dijagnosticiranom bolesti koronarnih arterija, uživala je u prehrani bogatoj povrćem, voćem i ograničenim količinama mesa domaćih (netovljenih) životinja. Pšenica i ječam uzgajani su uz obale Nila, uz kruh i pivo koji su bili prehrambena okosnica ovog razdoblja starog Egipta. Za duhan i trans-masti nisu znali, a način života najvjerojatnije je bio aktivan.
Koronarne arterije princeze Ahmose-Meryet-Amon - vizualizirane metodom skeniranja kompjuteriziranom tomografijom (CT) – predstavljene su u dvama izlaganjima na International Conference of Non-Invasive Cardiovascular Imaging (ICNC) prošloga tjedna u Amsterdamu (15-18 svibnja). ICNC je trenutno jedan od glavnih svjetskih znanstvenih događaj u nuklearnoj kardiologiji i koronarnoj CT dijagnostici.
Oba izlaganja temelje se na rezultatima Horus studije, u sklopu koje je arterijska ateroskleroza istražena na 52 drevne egipatske mumije. Rezultati su pokazali da su prepoznatljive arterije bile prisutne u 44 mumije, uz srčani mišić prisutan u njih 16. Arterijska kalcifikacija (kao marker ateroskleroze) primjećena je u nizu slučajeva gotovo polovice skeniranih mumija, što je istražitelje navelo na pomisao da se takvo stanje smatralo uobičajenim u ovoj skupini drevnih Egipćana srednje dobi i starijih, dok je 20 mumija s definitivnom aterosklerozom bilo starije (u prosjeku 45-godišnjaci) od onih netaknutog krvožilnog tkiva, pošteđenih ateroskleroze (34,5 godina).
Premda relativno prisutna na nizu primjera krvožilnog tkiva, ateroskleroza koronarnih arterija bila je evidentna u samo tri istražene mumije, no jasno vidljiva u princeze Ahmose-Meryet-Amon (kod koje je kalcizacija bila prisutna u svakom uočenom dijelu krvožilnog tkiva). CT sken prikazan niže pokazuje da je princeza, umrla u 40-ima, imala aterosklerozu u dvije od tri glavne koronarne arterije. "U današnje vrijeme", govori dr. Gregory S. Thomas, ravnatelj Nuclear Cardiology Education pri University of California, Irvine, i jedan od glavnih istraživača studije Horus, "izveli bismo na joj neophodan operativni zahvat by-pass-a."
"Sve u svemu, upravo čudi na koliko smo ateroskleroze naišli", komentira dr. Thomas. "Aterosklerozu smatramo bolešću suvremenog načina života, no sada je jasno da je postojala I prije 3500 godina. Naši rezultati pouzdano dovode u pitanje percepciju ateroskleroze kao suvremene bolesti." Ako je, međutim, princeza uživala u prehrani koja se smatrala zdravom te provodila najvjerojatnije aktivan životni stil, kako je onda u tolikoj mjeri podlegla "bolesti suvremenog načina života"? Dr. Thomas i jedan od njegovih glavnih istraživača, dr. Adel Allam sa sveučilišta Al Azhar u Kairu, sugeriraju tri mogućnosti.
Prvo, vjerojatno je riječ o nekom nepoznatom faktoru rizika pojave kardiovaskularnih bolesti, ili barem poveznici koja u našemu razumijevanju istoga još uvijek nedostaje. Dr. Allam uočio je moguće posljedice genetskog naslijeđa, ističući da se niz ljudski uvjetovanih sklonosti za razvoj ateroskleroze može pokazati sporednim po vlastite gene. Jednako tako pretpostavio je mogućnost upalnog odgovora organizma na česte parazitske infekcije zajedničke drevnim Egipćanima kao potencijalnu predispoziciju razvoja koronarnih bolesti – na gotovo istovjetan način kao u slučaju imunokompromitiranih obrazaca HIV-a koji jednako tako mogu poslužiti kao potencijalna predispozicija prijvremenom razvoju koronarnih bolesti. Ni prehrambene navike ne treba ostaviti po strani, unatoč poznatim činjenicama o životu u drevnom Egiptu. Princeza Ahmose-Meryet-Amon iz plemićke je obitelji, njezin otac, Seqenenre Tao II, posljednji je faraon 17. dinastije. Dakle, time je vjerojatnije da su se njezine prehrambene navike razlikovale od ostalih Egipćana. Kao pripadnica kraljevska roda, jela je luksuzniju hranu - više mesa, maslaca i sira. Osim toga, hrana se čuvala u soli, koja je također mogla imati negativne posljedice.
Unatoč sugestiji genetske, upalne prirode odnosno nepoznatih posljedica, Dr. Thomas i Allam svakako su ustrajni u nastojanju zadržavanja dosad već poznatih faktora rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti. Doista, I unatoč očitoj povezanosti ateroma sa starošću, utvrđenoj u sklopu istraživanja znanstvenici su ustanovili stanovit obrazac prevalencije koji odgovara smjernicama suvremene epidemiologije. "Nedavna istraživanja su pokazala da prestankom pušenja, snižavanjem krvnog tlaka te održavanjem nižih razina kolesterola, dolazi do odgode kalcifikacije naših arterija, tvrdi jedan od članova radne skupine, dr. Randall C. Thompson St Luke's Mid-America Heart Institute iz Kansas Cityja. "S druge strane, na temelju zaključaka koje pred nas postavlja ova studija, ljudi su predodređeni razvoju ateroskleroze, stoga nam predstoji poduzeti odgovarajuće mjere neophodne za njezinu odgodu što dulje možemo."