U Egiptu pronađeni prvi konkretni dokazi o udaru kometa u Zemlju

Čitali smo i gledali priloge o nepoznatom materijalu pronađenom na našoj planeti. Postoje teorije prema kojima su dinosaurusi izumrli zbog udara kometa. Međutim, do sada nije pronađen dokaz kojim bismo potvrdili kako je komet doista ušao u Zemljinu atmosferu i udario o njenu površinu, a ne samo proputovao Svemirom. Sada znanstvenici tvrde kako su pronašli prvi pravi dokaz!

Nakon mnogo godina istraživanja otkrivena je tajna crnog kamena koji su znanstvenici toliko proučavali. Kamen težak 30 g otkrio je Aly Barakat još u prosincu 1996. godine u Sahari. Od tada znanstvenici rade na njegovom sastavu. Otkriveno je da je pronađeni kamen zapravo komad jezgre kometa – ovo otkriće označilo je prekretnicu jer je to prvi takav primjerak pronađen na planeti Zemlji.

O važnosti ovog otkrića svjedoči i izjava Jana Kramersa, voditelja istraživanja: „Kada otpišete sve druge mogućnosti i shvatite što je jedino rješenje, dobijete tipičnu znanstvenu euforiju.“

Pronađeni kamen znanstvenici su nazvali Hipatija, u čast znanstvenici Hipatiji iz Aleksandrije.

On sadrži i komadiće dijamanata, a njihova prisutnost se može objasniti. Naime, pronađeni kamen se velikim dijelom sastoji od ugljika, a dijamanti nastaju od ugljika pod velikim pritiskom. Kada se ugljik iz ovog kamena zagrijao i izložio pritisku, pri udaru su se u njemu pojavili komadići dijamanata. Osim dijamanata, on je bio izložen temperaturi od preko 2000oC pri čemu je stvorena i velika količina stakla rasprostranjenog po površini od oko 6000 km2, također na području Sahare. Ovo staklo je široj javnosti poznato jer je jedan njegov dio pronađen u brošu faraona Tutankamona u Egiptu. Smatra se da su i komadi žutog stakla nastali pri udaru kada se pri visokoj temperaturi pijesak zagrijao.

Znanstvenici su, zahvaljujući istraživanju sastava pronađenog kamena saznali i da je komet, na putu do Zemlje, upio plemenite plinove (neon, kripton, ksenon i argon). Pri proučavanju izotopa navedenih plinova znanstvenici su primijetili kako oni nisu izotopi s naše planete, nego da dolaze iz Svemira. Pronalazak ovog kamena tako nam je donio još jedno veliko otkriće i potvrdio izvještaje znanstvenika o svome porijeklu.

Kometi su sasvim sigurno i ranije udarali u Zemlju, ali sve dok znanstvenici nisu otkrili sastav, a na osnovu njega i porijeklo Hipatije, nismo imali čvrst dokaz o udaru kometa u Zemlju. Do sada smo se morali zadovoljiti sitnim česticama prašine iz gornjih slojeva atmosfere i prašinom koja ja sadržavala ugljik a pronađena je u ledu na Antarktici. To je značilo da znanstvenici nisu imali pristup kometima ili njihovim dijelovima, nego samo česticama meteora.

Pretpostavlja se da je komet iz navedenog istraživanja u Zemlju udario prije 28 milijuna godina. On je, kao i mnogi drugi o kojima dokaze još uvijek nismo pronašli, imao veliku ulogu u nastanku života na Zemlji. Naime, posljednjih godina razvija se ideja kako su kometi pri udaru stvorili molekule iz kojih je nastao život. Nakon provedenih eksperimenata pri uvjetima kakvi su bili u prošlosti, znanstvenici su zaključili kako su molekule kristala stvorile aromatske ugljikovodike, a takve molekule su mogle prethoditi nastajanju građevnih jedinica molekule deoksiribonukleinske kiseline (DNK). Svaki put pri snažnom udaru bi nastalo nešto novo.

Znanstvenici koji su radili na ovim istraživanjima ne namjeravaju se zaustaviti. Provest će ih još mnogo, a pokušat će i skupiti još neke dokaze o prisutnosti kometa na Zemlji. Područje Sahare na kojem je kamen pronađen je teško dostupno i neprikladno za rad. Međutim, znanstvenicima je mnogo jednostavnije (a i isplativije) dokaze potražiti u Sahari nego slati uređaje u Svemir i trošiti milijune kako bi se saznalo više podataka.

O cijeloj ovoj temi možemo zauzeti različite stavove. Mogli bismo se složiti sa znanstvenicima koji su radili na ovom projektu i zaključiti kako je doista riječ o dijelu kometa koji je došao iz Svemira i pogodio Zemlju i tako nama omogućio saznavanje novih podataka o dijelovima Svemira, njegovom povezanošću sa Zemljom i nastanku života na Zemlji. S druge strane, postoji opravdana sumnja. Premda dokazi pokazuju kako je riječ o kamenu koji nije nastao na Zemlji, nemamo dovoljno dokaznog materijala s kojim bismo sastav ovog kamena usporedili i dokazali kako se radi o dijelu kometa iz Svemira, te da ni jedna druga mogućnost ne dolazi u obzir. 

Izvor: Live Science, Space.com, New Scientist, University Herald