Zemlja i klima

Nuklearni rat mogao bi izazvati veliki El Niño

Nika Beluhan

Nuklearni rat mogao bi potaknuti neviđenu epizodu zagrijavanja nalik El Niñu u ekvatorijalnom Tihom oceanu, smanjivši populaciju algi za 40 posto i vjerojatno smanjivši ulov ribe, prema studiji koju je vodio Rutgers.

Istraživanje, objavljeno u časopisu Communications Earth & Environment, pokazuje da okretanje oceanima za hranu ako kopnena poljoprivreda propadne nakon nuklearnog rata vjerojatno neće biti uspješna strategija - barem u ekvatorijalnom Pacifiku.

"U našim računalnim simulacijama vidimo smanjenje biomase fitoplanktona (algi) u ekvatorijalnom Pacifiku za 40 posto, što bi vjerojatno imalo nizvodne učinke na veće morske organizme koje ljudi jedu", rekao je glavni autor Joshua Coupe, postdoktorski znanstveni suradnik na Odsjeku za znanosti o okolišu na Sveučilištu Rutgers-New Brunswick. "Prijašnja istraživanja su pokazala da bi globalno hlađenje nakon nuklearnog rata moglo dovesti do propadanja uroda na kopnu, a naša studija pokazuje da se vjerojatno ne možemo osloniti na morske plodove kao pomoć u prehrani ljudi, barem u tom dijelu svijeta."

Znanstvenici su proučavali klimatske promjene u šest scenarija nuklearnog rata, usredotočujući se na ekvatorijalni Tihi ocean. Scenariji uključuju veliki sukob između Sjedinjenih Država i Rusije te pet manjih ratova između Indije i Pakistana. Takvi bi ratovi mogli zapaliti ogromne požare koji ubacuju milijune tona čađe (crnog ugljika) u gornju atmosferu, blokirajući sunčevu svjetlost i narušavajući klimu na Zemlji.


S modelom zemaljskog sustava koji je simulirao šest scenarija, znanstvenici su pokazali da bi nuklearni rat velikih razmjera mogao potaknuti događaj nalik El Niñu bez presedana koji traje do sedam godina. El Niño-Južna oscilacija najveći je prirodni fenomen koji utječe na cirkulaciju Tihog oceana, izmjenjujući topli El Niño i hladni La Niña i duboko utječući na morsku produktivnost i ribarstvo.

Tijekom "nuklearnog Niña", znanstvenici su otkrili da će oborine iznad Pomorskog kontinenta (područje između Indijskog i Tihog oceana i okolnih mora) i ekvatorijalne Afrike biti zatvorene, uglavnom zbog hladnije klime.

Što je još važnije, nuklearni Niño bi zaustavio bujanje dubljih, hladnijih voda duž ekvatora u Tihom oceanu, smanjujući uzlazno kretanje hranjivih tvari koje fitoplankton - baza morske mreže hrane - treba da preživi. Štoviše, smanjena sunčeva svjetlost nakon nuklearnog rata drastično bi smanjila fotosintezu, stresajući i potencijalno ubijajući mnoge fitoplanktone.

"Okrenuti se moru za hranom nakon nuklearnog rata koji dramatično smanjuje proizvodnju usjeva na kopnu čini se kao da bi to bila dobra ideja", rekao je koautor Alan Robock, ugledni profesor na Odjelu znanosti o okolišu u Rutgers-New Brunswicku. "Ali to ne bi bio pouzdan izvor proteina koji nam je potreban, a moramo spriječiti nuklearni sukob ako želimo zaštititi našu hranu i Zemljin okoliš."

Izvor: Communications Earth & Environment

Možda će vas zanimati