Adam je hodao Zemljom prije 209 tisuća godina, ali nije upoznao Evu
Kako bi izračunali dob Y kromosoma, znanstvenici množe podatke o dobi u kojoj su očevi imali svoje prvo dijete s brojem otkrivenih mutacija. Znanstvenici zatim dijele dobiveni broj sa stopom mutacije na Y kromosomu. Njihova otkrića daju naslutiti da je Adam živio kada i Eva. Prethodne studije na Sveučilištu u Arizoni tvrde da Y kromosom potječe od križanja različitih vrsta i po njoj je Adam dvostruko stariji.
Adam naš najčešće spominjani muški predak konačno je dobio svoj datum rođenja, 9000 godina prije nego što su znanstvenici bili do sada uvjereni. Istraživači iz Velike Britanije tvrde da je Adam hodao Zemljom prije 209,000 godina osporavajući time nedavne studije koje su smatrale da je Y kromosom prethodio čovječanstvu. Njihova otkrića smještaju Adama u vrijeme Eve za koju se smatra da je genetski gledajući majčinski predak čovječanstvu.
Sveučilište u Sheffieldu jedno je od vodećih britanskih sveučilišta koje ima 25.000 najboljih studenata iz 117 zemalja i 1.209 najboljih svjetskih znanstvenika.Sveučilište u Sheffieldu ima reputaciju svjetske klase, podučavanje i istraživanje te izvrsnost u širokom rasponu disciplina. Sveučilište ima pet nobelovca. Njegovi studenti rade na vrlo visokim i odgovornim mjestima u cijelom svijetu.
U novom istraživanju, objavljenom u časopisu European Journal of Human Genetics, dr.Eran Elhaik sa Sveučilišta u Sheffieldu i dr.Dan Graur sa Sveučilišta u Houstonu,koristeći konvencionalne biološke metode, željeli su da se Adama postavi na ispravno mjesto u evolucijskoj povijesti.
Tim koji je zadužen za istraživanje Adamove starosti koristi postojeće genetske podatke. Kako bi izračunali dob Y kromosomu oni su množili podatke o prosječnoj dobi u kojoj su očevi imali svoje prvo dijete s brojem otkrivenih mutacija.
Oni zatim dijele dobivenu brojku sa stopom mutacije na Y kromosomu tj. koliko je prosječno trebalo vremena za pojavu mutacije. Dr. Elhaik izjavio je za MailOnline kako se može manipulirati sa svakom od prethodnih varijabli kako bi zaključak o Adamovoj starosti izgledao starije ili mlađe. Istraživači objašnjavaju da su u svojem radu pokazali da prethodna studija manipulira s varijablama i kako sve ove promjene datiraju prije Y kromosoma.
Sa sigurnošću možemo reći da su se „moderni ljudi“ pojavili u Africi prije nešto više od 200.000 godina. Očito je da se „moderni ljudi“ nisu križali s homidima koji su živjeli prije više od 500.000 godina. Također je jasno da ne postoje jedan “Adam“ i jedna „Eva“, nego skupine „Adama“ i „Eva“ koji žive rame uz rame i lutaju zajedno u našem svijetu dodao je dr. Elhaik. Istraživanje na Sveučilištu u Arizoni tvrde da Y kromosom potječe od križanja različitih vrsta i po njoj je Adam dvostruko stariji.
Adam i Eva su živjeli u Africi u isto vrijeme
U kolovozu prošle godine rezultati zasebne studije ukazuju na to da su Adam i Eva u isto vrijeme živjeli u Africi, ali da se vjerojatno nikada nisu upoznali. Prije se vjerovalo da je Y Adamov kromosom, a da je Eva ima mitohondrijski kromosom, no po najnovijim saznanjima zajednički su preci muškaraca i žena živjeli u potpuno različitim vremenima.
Međutim, studija provedena na 69 ljudi iz cijeloga svijeta došla je do spoznaje da je Y tj. kromosomski Adam hodao Zemljom negdje prije 120.000 i 156.000 godina, mnogo ranije nego što se prije vjerovalo. Kako su analize pokazale, sve prije navedeno stavlja Adama bliže Evi koja je živjela prije otprilike 99.000 do 148.000 godina. Istraživači sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji, kažu da su suvremene teorije najvjerojatnije točne.
Početna procjena vremena u kojem su živjeli naši zajednički muški preci bila je između 50.000 do 115.000 godina. Genetičar profesor Carlos Bustamante, sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji je rekao da su prijašnja istraživanja pokazala kako je muški zajednički predak živio mnogo kasnije nego ženski zajednički predak, ali sada je njihovo najnovije istraživanje pokazalo kako nema razlike.
Dr. Elhaik je dodao da su istraživanjima pokazali javnosti kako studije sa Sveučilišta u Arizoni nemaju nikakvu znanstvenu vrijednost. Dodao je kako hipoteza Sveučilišta u Arizoni stvara svojevrsni vremenski paradoks u okviru kojeg se najstariji pojedinac koje pripada vrsti Homo sapiensa još nije rodio.
Ako uzmemo u obzir numeričke rezultate iz prethodnih studija ozbiljno možemo zaključiti da se prošlost može promijeniti odlukom Adamove majke što može značiti kraj naše vrste slično kao u filmu „Povratak u budućnost“ kada je Marty bio zabrinut što će biti ako se njegovi roditelji ne susretnu neće biti njegovog rođenja. Jedno od vrućih pitanja današnje antropologije koje ostaje otvoreno je u kojoj su se mjeri su naši ljudski preci križali s najbližim rođacima.
Izvor: University of Sheffield, DailyMail