Zemljini oblaci se počinju spuštati sve niže što bi mogla biti dobra stvar
Nova analiza satelitskih podataka pokazuje kako Zemljini oblaci tonu niže na nebu, s manje oblaka na visokim nadmorskim visinama i nižim oblacima u cjelini. Nadolazeća magla znači da će se Zemlja učinkovitije hladiti, te bi na taj način spuštanje oblaka moglo usporiti učinke globalnog zatopljenja.
Ovaj potencijalno negativni povratni luping evidentiran je u oko 10 godina satelitskih podataka, što u velikoj shemi klimatskih istraživanja uopće nije puno. Prema Rogeru Daviesu, glavnom istraživaču na novom radu na temelju nalaza iz NASA-inog svemirskog broda Terra, to je nagovještaj da se nešto zanimljivo događa.
Nekoliko NASA-nih naprava proučava oblake na razne načine, mjerenjem veličina, struktura, formacija, visina i ostalih suština. Podaci su važni za prognoziranje vremena, kao i za dugoročna klimatska prognoziranja. Među ostalim instrumentima, Terra satelit sadrži devet različitih kutova kamere koje proizvode 3D slike oblaka diljem svijeta. Satelit je pokrenut 1999. godine, a novo istraživanje ispituje prvo desetljeće podataka..
Podaci pokazuju da je globalni prosjek visina oblaka smanjen za oko jedan posto u desetljeću, smanjenjem od oko 100 do 130 metara. Prema NASA-inom izdanju, to je uglavnom rezultat manjih oblaka koji se formiraju na najvećim nadmorskim visinama. Znanstvenici nisu sigurni zašto se to dogodilo, ali razlog bi mogle biti promjene u atmosferskoj cirkulaciji i obrascima na visokim nadmorskim visinama, izjavio je Davies. Ali oni znaju što bi to moglo značiti: pad u visini oblaka omogućit će da više topline pobjegne iz Zemlje u svemir, što će smanjiti ukupnu temperaturu planeta. Dakle, razlike u formiranu oblaka izazvane zagrijavanjem klime, mogle bi pomoći neutralizirati utjecaj tog zatopljenja.
Zbog njihovog utjecaja na naše vrijeme i naše raspoloženje, oblaci su jedna od najslabije shvaćenih varijabli u klimatskim promjenama. Terra i drugi promatrači oblaka, osobito CloudSat, imaju za cilj poboljšati zastupljenost oblaka u tim modelima. Terra bi trebala prikupljati ovu vrstu podataka za jedno desetljeće, pa ćemo možda i do 2020. godine znati što će oblaci učiniti.
Izvor: PopSci