Jedan pogled na svijet objašnjava 90% promjena u vegetaciji
Klima upravlja sezonskim aktivnostima vegetacije; a ljudska vrsta utječe na klimu. Na vlažnim područjima srednjih geografskih širina, temperatura je najveći faktor koji utječe na rast biljaka. U predominantno suhim područjima, s druge strane, to je dostupnost vode, a u višim geografskim širinama solarna radijacija. Bez sumnje, ljudska vrsta također ima utjecaj na mijenjanje ekosustava. Sateliti još od osamdesetih godina prošlog stoljeća snimaju kako se vegetacija na površini Zemlje mijenja. Unutar zadnjih trideset godina, na primjer, vegetacijska aktivnost se je povećala u sjevernoj hemisferi, ali se je smanjila u južnoj hemisferi. Sve do nedavno, nije bilo moguće kvantificirati razmjere do kojih su klimatske promjene, ljudska aktivnost ili kombinacija ta dva faktora zapravo odgovorni za ovo stanje.
Interdisciplinarna skupina, predvođena geografima Rogierom de Jongom i Michaelom Schaepmanom te matematičarom Reinhardom Furrerom sa Sveučilišta u Zurichu, sada je zajedno sa svojim nizozemskim kolegama razvila model koji može odvojeno prikazati utjecaje ljudske aktivnosti i klimatskih promjena na vegetaciju. Sve do danas, koristili su satelitske podatke o porastu ili smanjenju vegetacije od zadnjih trideset godina, klimatska mjerenja i modele, te podatke o vrsti pokrova tla.
Više od 30 posto promjena uzrokovano je ljudskim aktivnostima
„Većina promjena - ukupno čak više od 30 posto - su uzrokovane ljudskim aktivnostima“, objašnjava de Jong, polaznik postdoktorskog studija iz Remote Sensing Laboratories (RSL), sa Odjela za geografiju na Sveučilištu u Zurichu. Vegetacijska aktivnost je uglavnom smanjena na području južno od Sahel zone (biogeografski pojas koji se proteže kroz afrički kontinent u dužini oko 1000 kilometara te odjeljuje Saharu od Sudanskih savana), poput Tanzanije, Zimbabvea i Konga. „Pretpostavljamo da su uzrok ovome krčenje šuma, transformacija kišnih šuma u plantaže, ili pak promjene u poljoprivredi“, objašnjava de Jong. Otprilike deset posto se ne može u potpunosti objasniti klimatologijom ili ljudskim aktivnostima.“Sumnjamo da su razlog tome neobjašnjeni efekti interakcije između ljudske populacije i klime“, govori Michael Schaepam, predstojnik RSL-a.
Schaepman i njegov tim će dalje nastaviti istraživati ove interakcije kroz novo uspostavljeni istraživački prioritetni program Sveučilišta u Zurichu pod nazivom „Globalna promjena i bioraznolikost“ (Global Change and Biodiversity).
Promjene u vegetaciji određenog područja ili regije direktno se odražavaju na biološku raznolikost i ekosustav te uvelike mijenjaju život ljudske populacije koja tamo egzistira. Konkretno, gubitak biljne bioraznolikosti utječe na osnovne usluge koje nama, ljudima, ekosustav daje.
Biološka raznolikost i ekosustavi osiguravaju širok spektar ključnih dobara koja su prijeko potrebna za ljudsko preživljavanje i dobrobit poput hrane, vode i goriva, ali, također, i pružaju niz usluga kao što su pročišćavanje zraka i vode, stvaranje i očuvanje tla, obnavljanje plodnosti tla, oprašivanje usjeva i prirodne vegetacije, raspršivanje biljnog sjemenja, razgradnja otpada i sl..
Rezultat gubitka bioraznolikosti i uništavanja ekosustava jest upravo smanjenje ovih vrijednih dobara i usluga, a to zauzvrat ima negativne efekte na mnoge aspekte dobrobiti čovjeka, kao što su pristup hrani, energiji, čistoj vodi i sirovinama te ranjivost prema prirodnim katastrofama. Također, u ovakvoj su situaciji, uz ljudsko zdravlje, ugroženi su i društveno-politički odnosi zajednice.
Izvor: University of Zurich