Već do 2045. ljudi će opstajati gotovo u potpunosti zahvaljujući ovom medicinskom postupku
Prosječan broj spermija među muškarcima na Zapadu se prepolovio u posljednjih 40 godina. Ovaj je podatak iznijela profesorica okolišne medicine, Shanna Swan, u svojoj posljednjoj knjizi 'Count Down'.
Swan upozorava da će do 2045. godine većina parova trebati medicinsku pomoć pri oplodnji, zbog pada plodnosti u općoj populaciji. Ovaj trend veže uz upotrebu kemikalija koje kontaminiraju ljudsko tijelo, a posebno onih iz plastike.
„Ljudi su prepoznali da postoji kriza uzrokovana reproduktivnim problemima, no smatraju da je uzrokovana odgađanjem rađanja, odnosno životnim odabirima – misle da ne može biti zbog kemikalija. Ja ne kažem da drugi faktori ne postoje. No smatram da kemikalije imaju glavnu uzročnu ulogu“, objašnjava Swan.
Ona ovo podupire tvrdnjom da danas sve mlađe žene pokazuju smanjenu fekundabilnost, odnosno vjerojatnost ostvarivanja trudnoće u jednom menstrualnom ciklusu. U toj je dobnoj skupini ovo postao mnogo veći problem nego kod starijih žena. Osim toga, u svim se dobnim skupinama povećao rizik od spontanog pobačaja, a sve ovo pokazuje da postoji mnogo veći problem od odabira pojedinaca da neće imati djecu.
Kemikalije koje ovdje igraju najvažniju ulogu su one koje mogu ometati ili oponašati rad spolnih hormona, poput testosterona i estrogena. Oni mogu zavarati tijelo da misli kako ima dovoljno određenog hormona i ne treba proizvoditi više, zbog čega se razina tog hormona smanjuje.
Među odgovornim kemikalijama najprije se ističu ftalati. Oni se koriste kako bi plastika bila mekana i fleksibilna zbog čega su najširu primjenu pronašli u proizvodnji hrane, odnosno njenog procesiranja i pakiranja. „Oni smanjuju razinu testosterona i tako imaju najveće učinke na muškarce, smanjujući količinu spermija, no štetni su i za žene jer se pokazalo da umanjuju libido i povećavaju rizik od uranjenog puberteta, uranjenog otkazivanja jajnika i spontanog pobačaja“, kaže Swan.
Druga problematična kemikalija je Bisphenol A poznat i kao BPA. On se koristi za ukrućivanje plastike a nalazi se i na računima te unutrašnjosti plastičnih posuda za hranu. Ova kemikalija imitira estrogen zbog čega je posebno loša za žene. Može povećati rizik od neplodnosti, no isto tako može utjecati na muškarce kod kojih smanjuje količinu spermija, libido, a može uzrokovati i erektilnu disfunkciju.
Ove su se dvije kemikalije dokazale kao najštetnije za reproduktivne organe, no lista kemikalija koje imaju negativne učinke na organizam, pa i na plodnost, je poduža. Jednu veliku skupinu kemikalija koje imaju višestruke i snažne učinke na organizam čine pesticidi, a vrlo su problematični i usporivači (retardanti) plamena.
Swan kao rješenje vidi veću regulaciju kemikalija koje se koriste u svakodnevnim proizvodima, te ističe da je situacija nešto bolja na Europskom tržištu nego na Američkom, gdje se većina netestiranih kemikalija smatra sigurnima.
„Postoji veliki ekonomski interes u prevenciji regulacije. Kemijska industrija treba početi proizvoditi kemikalije koje se mogu sigurno koristiti u svakodnevnim proizvodima i koje nisu hormonalno aktivne. Zamjena jedne štetne kemikalije drugom kemikalijom koja nije testirana, a koja nakon nekog vremena pokazuje iste rizike, mora prestati. Ovo se dogodilo s različitim ftalatima, BPA-om i usporivačima plamena i neprihvatljivo je. I trebamo testirati kemikalije koje trenutno koristimo – i ne samo njihove velike količine, i samo jednu istovremeno, jer smo izloženi velikom broju. “ zaključuje Swan.
Izvor: The Guardian