Pušenje ima negativan utjecaj na funkciju bubrega kod adolescenata

Pušenje je navika koju većina pušača stekne u srednjoškolskim danima. Mladi puše zbog potrebe za uklapanjem u društvo, dokazivanja i poistovjećivanja s odraslima, no kada odrastu skoro svi žale što su počeli pušiti zbog takvog hira. Do tada je ovisnost već stvorena i prestati pušiti je teško, a posljedice koje ono ostavlja na zdravlje nisu bezazlene. Duhanski dim ne narušava zdravlje samo onih koji puše svojevoljno nego i pasivnim pušačima.

Izloženost duhanskom dimu ima negativan utjecaj na funkciju bubrega kod adolescenata. Tako tvrdi nova studija koju je vodio tim istraživača na Sveučilištu Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health i Johns Hopkins Children's Center. Proučili su koja je veza izloženosti duhanskom dimu i funkcija bubrega, među američkim adolescentima te utvrdili da duhanski dim počinje utjecati na bubrežne funkcije još u djetinjstvu. Rezultati su objavljeni u travanjskom izdanju časopisa Pediatrics.

„Uporaba duhana i izloženost pasivnom pušenju predstavljaju glavne zdravstvene probleme za adolescente, čiji su rezultat kratkoročne i dugoročne negativne posljedice za zdravlje“, rekla je Ana Navas-Acien, autorica studije i profesorica suradnica na Odjelu škole Bloomberg –Environmental Health Sciences. „U ovom nacionalno reprezentativnom uzorku američkih adolescenata, izloženost duhanu, uključujući pasivno i aktivno pušenje, povezana je s nižom procijenjenom stopom glomerularne filtracije – to je uobičajena mjera kojom se mjeri kako dobro bubrezi rade. Pored toga, pronađena je mala ali pozitivna veza između koncentracije seruma kotinina i omjera biomarkera izloženosti duhanu. Ovi rezultati dodatno podupiru zaključak da duhanski dim može uzrokovati oštećenja na bubrezima.“

Sudjelovalo je 7516 adolescenata u dobi od 12 do 17 godina. Autori su procijenili količinu korištenja duhana i izloženosti pasivnom pušenju svih sudionika prema prijavljenim podacima iz upitnika koje su adolescenti ispunili kod kuće i njihove razine seruma kotinina. Sudionici koji su izjavili da su pušili „barem jedan dan“ u posljednjih mjesec dana ili „najmanje jednu cigaretu“ u posljednjih mjesec dana, ili oni čije su serumske koncentracije kotinina preko 10 ng / ml su klasificirani kao aktivni pušači. Kao pasivni pušači definirani su oni neaktivnih pušača koji su izjavili da žive s barem jednim pušačem, ili koji su imali razinu kotinina veću od ili jednaku 0,05 ng / ml, ali manju od ili jednaku 10 ng / ml, čak i ako su izjavili da ne žive s pušačem. Sudionici s razinama seruma kotinina ispod 0,05 ng / ml te koji ne žive s pušačem i nisu pušili u posljednjih mjesec dana, klasificirani su kao oni koji nisu bili izloženi duhanu.

Ranije studije koje su ispitivale izloženost američkih adolescenta duhanu ukazale su na to da više od 600.000 učenika i tri milijuna srednjoškolaca puši, a 15% adolescenata koji ne puše prijavili su izloženost pasivnom pušenju kod kuće. Među mladima, aktivno pušenje je povezano s povećanim rizikom od astme, smanjenom funkcijom pluća te rastom ranih aterosklerotskih lezija i povećanim rizikom od raka, kao i preranom smrtnosti u odrasloj dobi. Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, pušenje je također faktor rizika za nekoliko autoimunih bolesti, uključujući Crohnovu bolest i reumatoidni artritis.

„Male promjene u distribuciji procijenjene razine glomerularne filtracije u populaciji mogle bi imati značajan utjecaj na bolesti povezane s bubrezima, kao što je poznato za promjene u razinama krvnog tlaka i bolesti povezane s hipertenzijom. Procjena potencijalnog pasivnog pušenja i preporučivanje da se smanji izloženost duhanu, treba i dalje biti dio rutinske zdravstvene skrbi o djeci“, istaknuo je Jeffrey Fadrowski, koautor studije i profesor asistent na Johns Hopkins School of Medicine.

„Duhan kao jedan od rizičnih faktora kroničnih bolesti bubrega od velike je važnosti s obzirom na visoku učestalost uporabe i kroničnost koja najčešće prati ovu izloženost. Zaštita mladih ljudi od aktivnog pušenja je bitna jer je gotovo 80% odraslih koji puše počelo pušiti s 18 godina“ rekla je Navas-Acien.

Djecu, od njihovih najmlađih dana, treba učiti kako nam je dano samo jedno tijelo te se trebamo potruditi da se što bolje brinemo o njegovoj dobrobiti. Na kraju se nameće se pitanje je li kratkotrajan užitak, kao što je cigareta, vrijedan rizika svih bolesti koje dolaze u paru s pušenjem.

Izvor: Johns Hopkins University Bloomberg School of Public Health