Zdravlje i medicina

Ova vrsta psihoterapije normalizira mozak u socijalnoj fobiji

A.R.

Anksioznost u socijalnim situacijama nije rijedak problem: otprilike svaka deseta osoba tijekom života pogađa socijalni anksiozni poremećaj. Socijalni anksiozni poremećaj dijagnosticira se ako strahovi i anksioznost u socijalnim situacijama značajno narušavaju svakodnevni život i uzrokuju intenzivnu patnju.

Razgovor pred većom skupinom ljudi može biti jedna od tipičnih situacija kojih se oboljeli boje. Studija koju su proveli istraživači sa Sveučilišta u Zürichu, Sveučilišne bolnice u Zürichu i Sveučilišne bolnice za psihijatriju u Zürichu otkrila je da uspješno liječenje anksioznog poremećaja mijenja ključne moždane strukture koje su uključene u obradu i regulaciju osjećaja.

Kognitivna bihevioralna terapija je ključna
U bolesnika koji pate od socijalnog anksioznog poremećaja, regulacija pretjerane anksioznosti u frontalnim i bočnim područjima mozga je narušena. Strategije usmjerene na regulaciju osjećaja trebale bi uspostaviti ravnotežu između kortikalnih i subkortikalnih područja mozga. Te se strategije primjenjuju u kognitivnoj bihevioralnoj terapiji (KBT) koja je središnja terapija za socijalni anksiozni poremećaj.

Studija iz Züricha istraživala je strukturne promjene mozga kod pacijenata koji pate od socijalnog anksioznog poremećaja nakon određenog desetodnevnog tečaja KBT-a. Korištenjem magnetske rezonancije mozak sudionika ispitan je prije i nakon KBT-a.

Promjene u mozgu su se normalizirale
"Uspjeli smo pokazati da se strukturne promjene događaju u područjima mozga povezanim sa samokontrolom i regulacijom osjećaja", kaže Annette Brühl, glavna liječnica u Centru za depresiju, anksiozne poremećaje i psihoterapiju u Sveučilišnoj bolnici za psihijatriju u Zürichu.

Što je liječenje uspješnije, mozak se više mijenja. Istraživačka skupina također je uspjela pokazati da su područja mozga koja sudjeluju u procesiranju osjećaja međusobno više povezana nakon tretmana. "Psihoterapija normalizira promjene mozga povezane s socijalnim anksioznim poremećajem", zaključuje Brühl.

Izvor: Uzh

----------


TREBATE LI S NEKIME RAZGOVARATI? 
JAVITE NAM SE ZA OSOBNO SAVJETOVANJE!

Možda će vas zanimati