COVID nešto čini našem snu, a i našim snovima
Do kraja 2022. godine Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji prijavljeno je više od 650 milijuna infekcija COVID-om.
Budući da je stvarni broj vjerojatno mnogo veći te se povećava za stotine tisuća svaki tjedan, znanstvena zajednica usredotočena je na razumijevanje utjecaja COVID-a na naše fizičko i mentalno zdravlje te funkciju mozga.
U ranoj fazi pandemije, znanstvenici koji se bave spavanjem naveli su štete i koristi od boravka u zatvorenom na naše obrazaca spavanja. Glavno otkriće je da smo više spavali, ali je kvaliteta našeg sna bila lošija.
Sada, drugi niz podataka počinje objašnjavati kako zaraza COVID-om utječe na naše spavanje, pa čak i na snove.
Najnovija meta-analiza, pregled sve trenutno dostupne znanstvene literature, procjenjuje da 52 posto ljudi koji se zaraze COVID-om pate od poremećaja spavanja tijekom infekcije.
Najčešća prijavljena vrsta poremećaja spavanja je nesanica. Ljudima s nesanicom obično je teško zaspati ili mirno spavati te se često bude rano ujutro.
Zabrinjavajuće je da problemi sa spavanjem ponekad traju čak i nakon oporavka od infekcije. Studija u Kini otkrila je kako 26 posto ljudi primljenih u bolnicu s COVID-om pokazuje simptome nesanice dva tjedna nakon otpusta.
A američka studija pokazala je da ljudi koji su bili zaraženi COVID-om imaju veću vjerojatnost za probleme sa spavanjem nego ljudi koji nikada nisu bili zaraženi, čak i do mjesec dana nakon pozitivnog testa na COVID.
Poteškoće sa spavanjem i dugi COVID
Iako se većina ljudi brzo oporavi od COVID-a, neki imaju dugoročne simptome. Čini se da će se ljudi koji dugo boluju od COVID-a suočavati s trajnim problemima spavanja.
Studija iz 2021. ispitala je više od 3000 ljudi s dugim COVID-om. Gotovo 80 posto sudionika prijavilo je probleme sa spavanjem, najčešće nesanicu.
Novija studija prikupila je podatke o trajanju i kvaliteti sna korištenjem pametnih narukvica. Sudionici s dugim COVID-om općenito su manje spavali te su imali manje dubok san od sudionika koji nikada nisu imali COVID.
Gubitak dubokog sna je posebno zabrinjavajući, jer ta vrsta sna smanjuje osjećaj umora te jača koncentraciju i pamćenje. Nedostatak dubokog sna može biti djelomično odgovoran za često prijavljivanu "moždanu maglu" tijekom i nakon COVID-a.
Činjenica da COVID često ometa san također je zabrinjavajuća jer san pomaže našem imunološkom sustavu u borbi protiv infekcija.
Zašto COVID utječe na naš san?
Mnogo je razloga zašto infekcija COVID-om može dovesti do lošeg sna. Jedan pregled identificirao je fiziološke, psihološke i okolišne čimbenike.
COVID može imati izravan utjecaj na mozak, uključujući područja koja kontroliraju stanje budnosti i spavanja. Još uvijek nemamo jasno razumijevanje kako to funkcionira, ali mogući mehanizmi mogu uključivati virus koji inficira središnji živčani sustav ili utječe na opskrbu mozga krvlju.
Tipični simptomi COVID-a uključuju temperaturu, kašalj i poteškoće s disanjem. Također je dobro poznato da ometaju san.
Loše mentalno zdravlje može dovesti do problema sa spavanjem, kao i obrnuto. Postoji jaka veza između zaraze COVID-om i problema s mentalnim zdravljem, osobito depresije i tjeskobe. To može biti uzrokovano brigama za oporavak, usamljenošću ili društvenom izolacijom. Takve tjeskobe mogu otežati spavanje.
U međuvremenu, hospitalizirani pacijenti s COVID-om mogu se suočiti s dodatnim poteškoćama pokušavajući spavati u prometnim bolničkim okruženjima gdje san često ometaju buka, liječenje i drugi pacijenti.
Što je sa snovima?
Međunarodna studija spavanja COVID-19, globalni istraživački projekt koji uključuje znanstvenike koji se bave spavanjem iz 14 zemalja, nedavno je objavio svoje nalaze o sanjanju.
Studija je ispitivala zaražene i nezaražene sudionike o njihovim snovima. Obje skupine imale su više snova nakon početka pandemije nego prije.
Intrigantno je da su zaraženi sudionici imali više noćnih mora od nezaraženih sudionika, dok nije bilo razlike između skupina prije pandemije.
Ne postoji jednostavno objašnjenje zašto zaraza COVID-om noćne more čini učestalijima, ali mentalno zdravlje opet može igrati ulogu. Loše mentalno zdravlje često je popraćeno noćnim morama. Međunarodni tim za istraživanje spavanja COVID-19 otkrio je da zaražena skupina pokazuje više simptoma stanja kao što su anksioznost i depresija.
Dobivanje pomoći
Bliske veze između spavanja te mentalnog i fizičkog zdravlja znače da prevencija i liječenje poremećaja spavanja nikad nisu bili važniji te će zahtijevati kreativna rješenja od državnih institucija i pružatelja zdravstvenih usluga.
Ako ste imali problema sa spavanjem tijekom ili nakon COVID-a, ili imate više loših snova nego prije, niste jedini.
I kratkotrajna i dugotrajna nesanica često se mogu liječiti kognitivno bihevioralnom terapijom (KBT) kojoj možete pristupiti kod svog liječnika.
Za manje ozbiljne probleme sa spavanjem, Europska akademija za kognitivno-bihevioralno liječenje nesanice sastavila je preporuke, od kojih se neke temelje na načelima primijenjenim u CBT-u, a koje možete slijediti kod kuće.
To uključuje:
pridržavanje redovnog rasporeda spavanja i buđenja
ograničavanje razmišljanja o stvarima zbog kojih se osjećate pod stresom na određeno doba dana
koristeći svoj krevet samo za spavanje i seks
odlazak u krevet i ustajanje kada za to prirodno osjećate želju
dijeljenje osjećaja stresa i tjeskobe s obitelji i prijateljima
smanjenje poremećaja spavanja zbog izloženosti svjetlu tako da vaša spavaća soba bude što tamnija
redovito vježbanje na dnevnom svjetlu
izbjegavanje jela prije spavanja
Izvor: Science Alert