Zašto Alfred Hitchcock privlači našu pažnju
Zbog filmova Alfreda Hitchcocka znoje se dlanovi i ubrzava puls već više od 65 godina. Znanstvenici sa sveučilišta Georgia Institute of Technology otkrili su kako je majstor neizvjesnosti utjecao na mozak publike.
Tijekom studije mjerili su aktivnost mozga ljudi koji su gledali isječke iz Hitchcockovih i drugih napetih filmova. Tijekom osobito napetih trenutaka, mozak ograničava ono što ljudi vide i fokusira njihovu pažnju na priču. Tijekom manje neizvjesnih trenutaka u isječcima, gledatelji više pažnje posvećuju na svoju okolinu.
„Mnogi ljudi imaju osjećaj da se izgube u priči dok gledaju dobar film i da prostor oko njih nestaje“, kaže psiholog Matt Bezdek koji je vodio istraživanje. „Sad imamo dokaz od strane mozga koji potvrđuje ideju da su ljudi figurativno preneseni u priču“.
U središtu Hitchcockovog filma
U istraživanju su sudionici ležali u uređaju za magnetsku rezonancu i gledali prizore iz 10 napetih filmova, uključujući Hitchcockove „Sjever-sjeverozapad“ i „Čovjek koji je previše znao“ te druge filmove kao „Alien“ i „Misery“. Dok se filmovi pojavljuju u središtu ekrana, trepereći šahovski uzorak pojavljuje se oko rubova.
Istraživači su otkrili padanje i porast moždane aktivnosti u području calcarine sulcus – prvom dijelu mozga zaduženom za primanje i obradu vizualnih informacija.
Kad je neizvjesnost rasla, aktivnost mozga u područjima calcarine sulcus zaduženim za perifernu vizualnu obradu je padala, a aktivnost u područjima za središnju obradu je rasla. Na primjer, tijekom poznate scene iz filma „Sjever-sjeverozapad“, mozak je suzio svoj vizualni fokus dok se avion probijao prema Caryju Grantu. Kad se on sakrio u kukuruzištu i neizvjesnost je smanjena, neuronska se aktivnost obrnula i pozornost se proširila.
Tunelskim vidom do boljeg pamćenja priče
Dakle, kad je neizvjesnost najveća, naš mozak pomiče aktivnost u calcarine sulcus kako bi povećao obradu ključnih informacija i ignorirao vizualni sadržaj koji nije važan.
„To je neutralni potpis tunelskog vida“, rekao je Erich Schumacher, izvanredni profesor u školi za psihologiju sveučilišta Georgia Techa. „Tijekom najneizvjesnijih trenutaka sudionici su se fokusirani na film i nesvjesno ignorirali šahovski uzorak. Mozak je suzio pažnju sudionika usmjeravajući ih prema sredini ekrana i priči.
Uzorak šahovnice bio je upotrebljen jer neuroni u calcarine sulcus obično privlače tu vrstu kretnje. Cijelo vrijeme prikazujući šahovnicu, istraživači su testirali ideju da neizvjesnost privremeno potiskuje uobičajeni odgovor neurona.
Calcarine sulcus nije bio jedini dio mozga osjetljiv na promjene tijekom neizvjesnosti. Isto vrijedi za vizualna područja višeg reda koja su uključena u grupiranje objekata na temelju njihove boje i kako se kreću.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Neuroscience. Koja je posljedica povećane obrade informacija tijekom visoke neizvjesnosti? Dodatno istraživanje upućuje na to da ona dovodi do poboljšanog sjećanja na informacije vezane uz priču.
Izvor: Georgia Tech