Mindfulness može konkurirati antidepresivima za tjeskobu, otkriva studija
Vježbe fokusirane svjesnosti (Mindfulness) mogu, u nekim slučajevima, biti jednako učinkovite kao i antidepresivi kada se radi o anksioznim poremećajima, otkriva novo istraživanje.
Istraživanja naglašavaju kako bi meditacija svjesnosti mogla biti koristan pristup liječenju ovih stanja.
Studijom je kroz osam tjedana uspoređen tečaj tehnika smanjenja stresa temeljenih na svjesnosti (MBSR) s kurom escitaloprama – lijeka iz klase selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI) poznatog i kao Lexapro, koji se smatra zlatnim standardom antidepresiva.
Naknadna istraživanja provedena su do 24 tjedna nakon početka, korištenjem procjene koja se naziva Clinical Global Impression of Severity scale (CGI-S), pri čemu se anksioznost mjeri ljestvicom od 1 do 7 (gdje je 7 jaka anksioznost).
Oni koji su isprobali „mindfulness” zamijetili su pad rezultata za prosječno 1,35 bodova, dok su oni na escitalopramu zamijetili pad rezultata za prosječno 1,43 boda. Što se tiče statističkog značaja, obje intervencije su na istoj razini.
Ako bi htio/la probati kako pomaže psihoterapija klikni ovjde i javi se edukantici Transakcijske analize pod supervizijom za termin.
"Naša studija pruža dokaze kliničarima, osiguravateljima i zdravstvenim sustavima da preporuče, uključe i osiguraju naknadu za smanjenje stresa pomoću „mindfulness” tretmana „kao učinkovitog tretmana za anksiozne poremećaje", kaže psihijatrica Elizabeth Hoge sa Sveučilišta Georgetown u Washingtonu, DC.
Dvjestoosam pacijenata završilo je tijek liječenja propisan od istraživača. Mindfulness program uključivao je dvoipolsatne osobne tečajeve jednom tjedno, s jednim cjelodnevnim boravkom u mirnoj opuštajućoj okolini tijekom petog ili šestog tjedna. Uz navedeno, imali su 45 minuta dnevnih vježbi kod kuće.
Antidepresivi mogu biti od pomoći u liječenju tjeskobe, ali ne djeluju na svakoga; čak i SSRI poput escitaloprama padaju ispod standarda koji se koriste za procjenu pridržavanja lijekova, sa značajnim brojem pacijenata koji ne obnavljaju recepte. Također ih je teško nabaviti te mogu imati nuspojave poput mučnine.
"Velika prednost meditacije svjesnosti (mindfulness meditacije) je u tome što ne zahtijeva kliničku diplomu kako bi nekoga obučili da postane voditelj meditacije", kaže Hoge. "Osim toga, sesije se mogu provoditi izvan medicinskog okruženja, kao što je škola ili društveni centar."
Smatra se da više od 300 milijuna ljudi živi s nekim oblikom anksioznog poremećaja, što ga čini najčešćom vrstom mentalnog poremećaja u ovom trenutku. Pojam uključuje stanja poput agorafobije te može dovesti do povećanog rizika od samoubojstva i invaliditeta.
I dok se ranije pokazalo da programi svjesnosti pomažu kod anksioznosti, do sada nisu izravno uspoređivani s antidepresivima. Ovi su rezultati snažna indikacija da MBSR tehnike mogu smanjiti anksioznost na sličnu razinu, kao i pojedincima dati alate od kojih mogu imati koristi u budućnosti.
Međutim, istraživači naglašavaju kako mindfulness zahtijeva više predanosti i vremena nego uzimanje lijekova. Također nije jasno koliko bi učinkovite mogle biti vježbe meditacije temeljene na aplikacijama, bez osobne interakcije.
"Važno je napomenuti da, iako mindfulness meditacija djeluje, nisu svi voljni uložiti vrijeme i trud kako bi uspješno završili sve potrebne vježbe i redovito vježbali kod kuće, što pojačava učinak", kaže Hoge.
"Također, virtualna isporuka putem videokonferencije vjerojatno će biti učinkovita, sve dok se zadrže komponente uživo, kao što su periodi pitanja i odgovora te grupne rasprave."
Izvor: ScienceAlert