Anksioznost smanjuje šanse za viši društveni status
Neuroznanstvenici sa švicarskog Saveznog instituta za tehnologiju u Lausanneu (EPFL) identificirali su regiju u mozgu koja povezuje anksioznu osobnost s niskim društvenim položajem. Istraživači su uspjeli modificirati društvenu hijerarhiju kod životinja primjenom uobičajenog vitamina.
Postoje velike razlike u tome kako pojedinci pristupaju životu. Dok su neki ljudi opušteni i smireni, drugi često svijet oko sebe doživljavaju prijetećim, što ih čini zabrinutima i napetima. Takva vrsta anksioznosti, koja je ujedno i osobina ličnosti (eng. trait anxiety), značajno utječe na društveni život pojedinca jer potkopava njegovo samopouzdanje u utrci za društveni položaj.
Osobe s visokim stupnjem anksioznosti zauzimaju nepovoljan položaj u natjecateljski nastrojenom svijetu u kojem živimo, te se mogu osjećati zanemarenima ili odbačenima. To može rezultirati pojavom koju psiholozi nazivaju „društvena podređenost“. Neuroznanstvenici sa švicarskog Instituta izdvojili su područje u mozgu povezano s motivacijom i depresijom, a koje bi moglo biti poveznica između anksioznosti i društvene podređenosti.
Što je bilo prije, kokoš ili jaje?
I životinje i ljudi utvrđuju društveni položaj nadmetanjem, a društveni položaji čine hijerarhiju unutar određene društvene skupine. Sposobnost nadmetanja ovisi o raznim čimbenicima kao što su veličina, dob, te prethodna društvena iskustva. Neka istraživanja pokazuju da je društveno natjecanje pod utjecajem karakternih osobina pojedinaca, no to još nije dublje istraženo.
Sociolozi i psiholozi sve više sumnjaju na to da bi visok stupanj anksioznosti kao osobine ličnosti (ili trait anksioznosti) kod pojedinaca mogao biti ključan razlog zbog kojega ostvaruju lošije rezultate u nadmetanju za društveni položaj. Tako se stvara zlokoban začarani krug anksioznosti i niskog društvenog ranga.
Nova saznanja zahvaljujući štakorima
Istraživanja provedena u laboratoriju znanstvenice Carmen Sandi s EPFL-a donose biološke dokaze o spornom pitanju. Istraživači su proveli seriju eksperimenata kako bi identificirali dijelove mozga odgovorne za anksioznost i društveno nadmetanje. U tim su eksperimentima kategorizirali štakore prema stupnju anksioznosti, od niskog do visokog, na skali trait anksioznosti.
Životinje su bile podvrgnute brojnim bihevioralnim testovima koji su poticali štakore s visokim stupnjem anksioznosti na natjecanje s onima s niskim stupnjem, a njihove su izvedbe mjerene te potom statistički analizirane. Uz to, istraživači su promatrali mozgove štakora kako bi bilježili promjene u biološkim funkcijama.
Eksperimenti su potaknuli naglašen rad regije nucleus accumbens, dijela mozga koji se povezuje s motivacijom, nagrađivanjem i depresijom – kako kod štakora, tako i kod ljudi. Tijekom natjecanja za društveni položaj, većina je štakora s visokim stupnjem anksioznosti zauzela niži status te se tako klasificirala kao društveno podređena skupina.
Nucleus accumbens je kod navedenih štakora pokazao smanjen energetski metabolizam. To se odnosi na mitohondrije, stanične organele zadužene za disanje i proizvodnju stanične energije. Znanstvenici su otkrili da štakori s visokim stupnjem anksioznosti iskazuju slabije mitohondrijske funkcije od onih s nižom anksioznošću.
Obrtanje društvenih položaja pomoću lijekova?
Znanstvenici su potvrdili svoja otkrića farmakološkom manipulacijom: na nucleus accumbens štakora primijenili su spojeve koji su ili onemogućili ili povećali rad mitohondrija, a sadržavali su vitamin B3. Kada su primili spojeve koji blokiraju mitohondrije, kompetitivnost se kod štakora smanjila, a s njom i njihov društveni status.
S druge strane, kada su štakori s visokim stupnjem anksioznosti primili spojeve za poticanje rada mitohondrija, počeli su ostvarivati značajno bolje društvene rezultate, a time i viši status. Ipak, učinci nisu potrajali: kada je djelovanje lijeka oslabilo, štakori su se vratili na svoje uobičajene položaje na društvenoj ljestvici.
Ovo je istraživanje potvrdilo da anksioznost kao osobina ličnosti može uvjetovati niži društveni položaj pojedinca. To može značiti da bi farmakološka manipulacija mitohondrija u nucleus accumbensu mogla utjecati na društveni rang osobe. Također, ovo je prvo istraživanje koje je pokazalo da energetski metabolizam mozga utječe na stvaranje društvenih hijerarhija.
Carmen Sandi ostaje suzdržana, budući da se istraživanje provodilo na štakorima, a ne na ljudima. Napokon, funkcije mozga su samo neke od mnogih elemenata koji utječu na društvenu dinamiku.
„Društvene su interakcije neizmjerno složene“, kaže Sandi. „One uključuju toliko različitih čimbenika da je teško ispitati utjecaj svake od njih u zasebnom obliku. Ipak, ovo je uzbudljivo otkriće jer prikazuje moždani mehanizam prema kojemu anksiozna osobnost utječe na društvenu konkurentnost pojedinca. Takva saznanja obećavaju razvoj tog znanstvenog područja u budućnosti.“
Izvor: Epfl