Žene prestaju pušiti za vrijeme trudnoće, ali nastavljaju nakon poroda

Otprilike trećina žena reproduktivne dobi puši. Cigaretni dim sadrži sastojke štetne po zdravlje nerođenog djeteta, ali i za njegovo kasnije zdravlje tijekom života.

Novorođenčad majki koje puše manje su porođajne mase, a često su i prijevremeno rođena. Dojenčad majki koje puše tijekom trudnoće imaju dva do pet puta veći rizik od sindroma nagle dojenačke smrti. Pušenje tijekom trudnoće također utječe na kasniji fizički i intelektualni razvoj djeteta. Cigaretni dim oštećuje pluća nerođenog djeteta u ključnom stadiju razvoja, što može dovesti do smanjenog kapaciteta pluća, češće pojavnosti respiratornih infekcija, astme te emfizema, kasnije u životu.

Pušenje može doprinijeti nastanku određenih prirođenih malformacija. Trudnice treba upozoriti da pušenjem izlažu svoje dijete riziku, a napor za sprečavanje spomenutih komplikacija potrebno je usmjeriti na prevenciju uživanja nikotinskih proizvoda u djevojaka i žena generativne dobi.

Studija objavljena u časopisu American Journal of Psychiatry sugerira povezanost između pušenja za vrijeme trudnoće i povećanog rizika od razvoja bipolarnog poremećaja u odrasle djece. Istraživači su procjenjivali potomke velike skupine trudnica koje su sudjelovale u istraživanju od 1959.-1966. godine. Studija je temeljena na 79 slučajeva i 654 predmeta usporedbe. Pušenje majki za vrijeme trudnoće povezano je s dvostruko povećanim rizikom od razvoja bipolarnog poremećaja u djeteta.

Poznato je da pušenje u trudnoći doprinosi značajnim problemima ploda u maternici, koje nakon rođenja ima nisku porođajnu masu i probleme s pažnjom. Ovo je prva studija koja ukazuje na povezanost između prenatalne izloženosti duhanu i bipolarnog poremećaja, ozbiljne psihijatrijske bolesti obilježene izrazitim promjenama raspoloženja, gdje se izmjenjuju razdoblja depresije i manije. Simptomi obično postaju vidljivi u kasnim tinejdžerskim godinama ili ranoj odrasloj dobi.

Ovi rezultati naglašavaju važnost zdravstvenog odgoja o potencijalno iscrpljujućim posljedicama koje pušenje može imati na djecu, a koje se uvelike mogu spriječiti.

Veći dio psihopatologije povezan s izloženosti duhanu u prenatalno doba okuplja se oko „izvanjskog“ spektra, što uključuje poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD), opozicijski prkosni poremećaj (ODD), poremećaj ophođenja (CD) i zloupotrebu psihoaktivnih supstanci. Iako nije dijagnostički klasificiran među izvanjske poremećaje, bipolarni poremećaj dijeli niz zajedničkih karakteristika s ovim poremećajima, uključujući nepažnju, razdražljivost, gubitak samokontrole te sklonost alkoholu i drogi. U stvari, djeca koja su izložena duhanskom dimu u maternici, mogu pokazivati neke simptome i ponašanja koja nalazimo u bipolarnom poremećaju.

Stoga se većina žena odluči na prestanak pušenja u trudnoći, ali ne i prije i nakon nje. U ovoj studiji sudjelovalo je 115 000 žena iz 10 američkih saveznih država, u razdoblju od 1993.-1999. godine. Članak je objavljen u American Journal of Preventive Medicine.

Broj žena koje su izvijestile da su prestale pušiti za vrijeme trudnoće tijekom promatranog razdoblja porastao je s 37% na 46%. To mogu zahvaliti naporima javnog zdravstva koje je nakon 1993. publiciralo o štetnosti pušenja za majku i dijete, kao i povećanju cijena cigareta za 32% između 1998. i 1999. godine. Zanimljivo je da je u Škotskoj, nakon donošenja zabrane o pušenju na javnim mjestima, za 10% smanjen broj prijevremenih porođaja, a za 5% smanjen broj novorođenčadi manje su porođajne mase.

Ipak, broj žena koje odustaju prije i nakon trudnoće nije se znatno promijenio. Gotovo 60% žena koje su prestale pušiti za vrijeme trudnoće, nastavile su s tom navikom u roku 6 mjeseci nakon poroda.

Rezultati su prikazani i po skupinama: više je vjerojatno da visokoobrazovane žene crne boje kože, koje rađaju prvi put, prestanu pušiti za vrijeme trudnoće i ne nastave pušiti nakon poroda, nego žene bijele boje kože, srednjoškolskog obrazovanja, koje ne rađaju prvi put. Tinejdžerice češće prestaju pušiti za vrijeme trudnoće, ali i nastavljaju nakon poroda, nego starije žene.

Porast prijavljenih prestanaka pušenja možda ipak nije razlog za slavlje: više žena vjerojatno laže o pušenju jer su svjesne sramote povezane s pušenjem za vrijeme trudnoće. Manje je srama vezano uz pušenje prije i nakon trudnoće, pogotovo ako je dijete zdravo.

Predloženi su dodatni javno-zdravstveni napori koji bi ostavili „dublji trag“ kod pušačica. Posebno treba ciljati na žene koje su prestale pušiti za vrijeme trudnoće, uputiti ih na antipušačke terapije, kako bi se smanjio rizik od pasivnog pušenja djece.

Nedavno je otkriveno da je virus gripe u trudnica povezan s četverostruko povećanim rizikom da će njihovo dijete razviti bipolarni poremećaj. 

Izvor: Columbia University's Mailman School of Public Health, Center for Advancing Health, Live Science, Marcela Ilijić, Miroslav Krpan, Marina Ivanišević, Josip Djelmiš: Utjecaj pušenja tijekom trudnoće na rani i kasni razvoj djeteta, Gynaecologia et Perinatologia, Vol.15 No.1 Ožujak 2006.