Vrijeme i brojevi miješaju se zajedno u mozgu
Još od davnih vremena ljudi su bili fascinirani brojevima i vremenom te su se sukladno tome bavili i njihovim proučavanjem. Od doba stare Grčke filozofi su pokušali objasniti što su to vrijeme i brojevi te kako ih percipiramo. Da smo i danas fascinirani istim pitanjima pokazuje i nova studija koja se bavi upravo tim konceptima te pokušava odgovoriti na pitanje kako su oni povezani u našem umu.
Satovi kazuju vrijeme u brojevima – kao i naši umovi, pokazuje nova studija koja će biti objavljena u sljedećem broju Psychological Science, časopisu Udruge za psihološke znanosti (Association for Psychological Science). U dva eksperimenta znanstvenici su otkrili da ljudi povezuju male brojeve sa kratkim vremenskim intervalima, a velike brojeve sa dužim vremenskim intervalima – što nam govori da su ta dva sustava povezana u mozgu.
Očito je da su vrijeme i brojevi povezani u svakodnevnom životu, rekla je Denise Wu sa Središnjeg nacionalnog sveučilišta u Tajvanu, koautorica nove studije uz Acer Chang, Ovid Tzeng i Daisy Hung. Brojevi se koriste za predstavljanje daljine i veličine te da bismo otišli na udaljenije mjesto, na primjer, obično nam treba više vremena. Ali, kako kaže, "zbog toga što je tradicija psihologije manipuliranje jednom ključnom varijablom koja je od interesa dok se kontroliraju druge pobrkane varijable koliko je to moguće, te domene tretirale su se zasebno." Nedavno, sve više istraživača počelo je proučavati kako su vrijeme i brojevi povezani. Wu i njezini koautori htjeli su pobliže pogledati tu vezu, stoga su osmislili način na koji će promatrati kako se brojevi miješaju percepcijom vremena kod ljudi.
U jednom eksperimentu svaki sudionik sjedio je ispred kompjutorskog ekrana na kojem se jednoznamenkasta brojka pojavljivala kraće od sekunde. Nakon što je brojka nestala, riječ 'SAD' se pojavila na ekranu, a sudionik je trebao držati tipku na tipkovnici ono onoliko dugo koliko je po njegovoj ili njezinoj procjeni brojka bila na ekranu. Interakcija vremena i broja bila je jasna: nakon što su vidjeli broj kao što je na primjer 9, držali su tipku duže nego kod manjeg broja, kao što je na primjer 2.
U drugom eksperimentu, sudionicima je kratko prikazana zelena točka. Kada je od njih zatraženo da pritisnu tipku, njihove odgovore pratile su brojke na ekranu. U tom slučaju, dulje su držali tipku pritisnutu ako su vidjeli manji broj, a kraće vrijeme ako su vidjeli veći broj. Wu smatra da se to događa jer zbog manjeg broja ljudi misle da još nisu dovoljno dugo držali tipku.
"Stvarno smo uzbuđeni zbog toga jer to znači da je utjecaj brojke automatski i neposredan." kaže ona. Rezultati pokazuju da mozak nekako obrađuje vrijeme i veličinu brojeva zajedno – možda čak i s istim neuronima. Stoga, možda umjesto da su različiti dijelovi mozga posvećeni različitima mjerenjima, postoji dio mozga koji je općenito odgovoran za razmišljanje o magnitudama.
"To pokazuje da mentalno nemamo sat koji je imun na sve ostale informacije." kaže Wu. Umjesto toga naše poimanje vremena odgovara na druge stvari koje se događaju u mozgu. U ovom slučaju to su brojke, ali također na njih mogu utjecati emocije. Na primjer, svi znamo da vrijeme sporije prolazi na dosadnom sastanku nego kada čavrljamo sa prijateljem; možda je to povezano sa načinima koji povezuju bilježenje vremena sa ostalim funkcijama u mozgu.