Svemir i vrijeme

14 objekata antimaterije moglo bi lutati Mliječnom stazom

L.B.

Na mapi gama-zraka neba, što je najviša energija elektromagnetske radijacije koja se emitira Svemirom, nalazi se 14 objekata koji bi mogli skrivati veliku tajnu.

Nova analiza svojstava ove radijacije ustanovila je da je ona konzistentna s onim što bi očekivali od zvijezda koje su sačinjene od antimaterije, odnosno hipotetskih objekata poznatih kao antizvijezde.

Ako se pokaže točnim, ovo bi otkriće moglo osvijetliti jednu od najvećih misterija Svemira, onu o antimateriji koja nedostaje. No, ovi bi objekti mogli biti i nešto sasvim drugo.
Svaka čestica materije koja sačinjava stvari u našoj okolini, poput elektrona, ima svoj pandan s identičnim svojstvima, no razlikuje se u naboju. Smatra se da su čestice i antičestice proizvedene u jednakim količinama u samim počecima Svemira.

Kada se čestica i njezina antičestica sudare, poništavaju jedna drugu u eksploziji gama radijacije. Ovo znači da bi i dalje trebale postojati u jednakim omjerima, no iz nekog je razloga antimaterija do sada primijećena samo u tragovima.

Znanstvenici su do sada prihvatili ideju da gotovo ništa od originalne antimaterije nije ostalo u Svemiru, a fizičari su razvili teoretske modele kojima bi odgovorili na ovaj fenomen. Prije nekoliko godina je pomoću Alfa magnetskog spektrometra koji se nalazi na Međunarodnoj svemirskoj postaji detektiran antihelij, što bi značilo da je dovoljno temeljne antimaterije ostalo u Svemiru i spojilo se u čitave atome antimaterije.

Tim astronoma s Instituta de Recherche en Astrophysique et Planétologie sada smatra da se ova antimaterija skriva u obliku antizvijezda u Mliječnoj stazi.

U svrhu studije, ovaj se tim fokusirao na desetogodišnje podatke Svemirskog teleskopa s gama-zrakama Fermi, te su ispitali 5 787 izvora gama zračenja kako bi tražili potencijalne znakove anihilacije tamne tvari. Od tih 5 787 izvora, njih 14 mogle bi biti antizvijezde.

Iako nije vrlo vjerojatno da su ti objekti antizvijezde, već bi mogli biti pulsari ili crne rupe, oni nam pružaju dobru početnu poziciju za procjenu broja antizvijezda koje bi se mogle skrivati u mliječnoj stazi. Izvor: Science Alert

Možda će vas zanimati