Trauma iz djetinjstva može dovesti do pretilosti
Izloženost zlostavljanju za vrijeme djetinjstva može imati za posljedicu povećani rizik od razvoja pretilosti u zrelijoj dobi, zaključak je meta-analize koja je imala 112 tisuća sudionika. Analizu su proveli istraživači s Karolinska Institutet u Švedskoj te je objavljena u časopisu Obesity Reviews.
"Studija jasno pokazuje da teške životne situacije ostavljaju tragove koje se mogu manifestirati kao bolest kasnije u životu. Mehanizmi iza tog procesa uključuju stres, negativne obrasce misli i emocija, loše mentalno zdravlje, povećane upale, kao i oslabljenu imonulošku funkciju i metabolizam" objašnjava Erik Hemmingsson, istraživač u Huddinge Departmen of Medicine na Karolinska Institutetu.
Prema meta-analizi koja je obuhvatila 23 studije i ukupno 112 tisuća sudionika, Hemmingsson i njegove kolege izračunali su kako je rizik od pretilost 34 posto veći među odraslima koji su bili izloženi zlostavljanju kao djeca nego kod onih koji nisu bili izloženi zlostavljanju u djetinjstvu. Prema vrstama zlostavljanja, ovo istraživanje pokazuje kako je fizičko zlostavljanje za vrijeme djetinjstva povećava rizik od pretilosti za 28 posto, emocionalno zlostavljanje za 36 posto, seksualno zlostavljanje za 31 posto te generalno zlostavljanje za 45 posto. Kod onih koji su bili izloženi snažnom zlostavljanju, rizik se povećava čak za 50 posto dok je kod osoba koje su proživjele umjerenije zlostavljanje rizik od pretilosti povećan za 13 posto.
Između pet i deset posto odrasle populacije zlostavljano
„Ova otkrića indiciraju kauzalnost, zlostavljanje je uzrok debljine kasnije u životu. Ipak, pretilost se ne razvija kod svake osobe koja je proživjela zlostavljanje i nisu sve pretile osobe bile izložene zlostavljanju te su tako mogući i drugi uzroci. Također, važno je zapamtiti da je zlostavljanje djece mnogo češće nego što mi to mislimo i trebamo postati svjesni tog problema. Između pet i deset posto odrasle populacije priznaje kako je bilo izloženo zlostavljanju tijekom djetinjstva“, dodaje Erik Hemmingsson.
U još jednom nedavno objavljenom radu, Hemmingsson je razvio teoretski model kako stresna iskustva u djetinjstvu povećavaju rizik od pretilosti kroz psihološke i emocijske faktore. Ovi faktori negativno utječu na regulaciju apetita, metabolizam, naviku jedenja, san, upale i kognitivne funkcije koje otvaraju put do debljanja. Hemmingsson se nada kako će objavljena istraživanja pomoći u razbijanju mnogih predrasuda koje postoje o pretilim osoba jer one pokazuju kako debljinu uzrokuju mnogi drugi faktori osim prejedanja ili 'sjedećeg' načina života.
„Naše trenutno viđenje i slučaja i liječenja pretilosti je dosta ograničeno s obzirom da govorimo isključivo o dijetama i vježbanju. Ova nova istraživanja indiciraju da moramo holistički pristupiti liječenju i prevenciji pretilosti u čemu ćemo više razmatrati djetinjstvo pojedinca kao i psihološke i emocijske aspekte. Primjerice, može se raditi o samopouzdanju i doživljavanju sebe, naučenim obrascima, faktorima stresa i mentalnim bolestima gdje može postojati potreba i za psihoterapijom ili kognitivnom terapijom kako bi se održali pozitivni efekti što se pretilosti tiče.“
Ova meta-analiza djelomično je financirana kroz Stockholm County Council.
Izvor: Karolinska Institutet