Gledanje akcijskih filmova može dovesti do debljanja
Mnogima je potpuni kino doživljaj gotovo nezamisliv bez grickalica ili nekog pića koje se nalazi u ponudi u sklopu kino dvorana no još veći broj ljudi ima naviku kod kuće jesti gledajući televiziju ili pred računalom. Postoji li veza između sadržaja koji gledamo i prehrambenih navika?
Novom studijom objavljenom u časopisu Journal of the American Medical Association ispitano je da li ono što gledamo utječe na to kako jedemo.
Akcijski film vs. talk show
Kao prilog dosadašnjim dokazima koji ukazuju kako su ljudi skloni više no uobičajeno pojesti za vrijeme gledanja televizije, Aner Tal i njegovi kolege sa Sveučilišta Cornell, željeli su istražiti jesu li neki sadržaji „pogodniji za nešto prigristi” od drugih. Okupili su 94 učenika, podijelili ih u tri skupine, a svaka skupina gledala je televiziju 20 minuta. Svaka skupina bila je opskrbljena velikim količinama grickalica različitih prehrambenih vrijednosti (mrkva, grožđe, M&M's bomboni, keksi…) te promatrali što su učenici najviše konzumirali za vrijeme gledanja u ekran.
Jedna grupa učenika 20 minuta gledala je akcijski film Michaela Baya „The Island“, druga talk show Charlieja Rosea, a treća „The Island“ uz isključeni zvuk. Rezultati su bili značajni. Naime, grupa koja je gledala film s upaljenim zvukom pojela je gotovo dvostruko više hrane i unijela 65% više kalorija od grupe koja je gledala talk show, a grupa koje ja gledala film uz isključen zvuk pojela je 36% više hrane i unijela 46% više kalorija od grupe koja je gledala talk show.
Zašto nas akcijski filmovi navode na prejedanje?
S obzirom na to da je grupa koja je gledala film uz isključen zvuk ipak pojela više i unijela više kalorija od grupe koja je gledala talk show očito nisu zvuci eksplozija i pucnjava ono što nas navodi da posegnemo i potpuno ispraznimo vrećice čipsa ili kokica. Pa što onda jest?
Jedan od aspekata s kojeg znanstvenici to pokušavaju objasniti jest brzina. Naime, navedeni film ima 25 rezova kamere u minuti dok je ta brojka kod talk showa manja od 5. Brzina je svakako faktor koji treba uzeti u obzir no Tal smatra kako je glavni uzrok prejedanja razina angažmana (uživljenosti) koju različiti vidni doživljaji izazivaju kod ljudi.
Akcijski filmovi su brzog tempa te izazivaju veću uživljenost u sadržaj odnosno angažiranost te kao takvi izazivaju fenomen poznat kao automatsko ili nesvjesno jedenje. Za vrijeme dok smo previše okupirani onime što gledamo ne obraćamo pozornost što i koliko jedemo. Upravo to je suština nesvjesnog jedenja.
Izbjegnite nesvjesno jedenje
Donosimo nekoliko savjeta kako izbjeći pad u stanje nesvjesnog prejedanja te kako unijeti što manje kalorija za vrijeme gledanja emisija i filmova koji nam potpuno odvlače pažnju.
Planirajte što ćete jesti prije nego li uopće počnete gledati te obratite pozornost na prehrambenu vrijednost te veličinu porcije i količinu onoga što namjeravate konzumirati.
Nakon što ste odredili što i koliko namjeravate pojesti ne donosite ništa drugo sa sobom u sobu (kino). Ne kupujte velika pakiranja iako su možda neznatno skuplja od malih jer vrlo vjerojatno nećete pojesti pola ili četvrtinu, a ostatak spremiti. Pojest ćete sve stoga o tome razmišljajte na vrijeme. Ako ste već i kupili veliko pakiranje, odložite ga i pospremite tako da vam nije nadohvat ruke.
Razmislite o zamjeni nezdravih grickalica zdravima. Što zdravije grickalice pripremite manje štete će učiniti prejedanje. Orašasti plodovi, suho voće, čips od jabuke ili komadići mrkve i celeramogu bit jednako zabavni za grickanje kao čips ili keksi.
Pazite što pijete. Voda ili prirodni sokovi daleko su zdraviji od gaziranih pića, a ako ih već pijete, opet pripazite na količinu.
Izvori: PsyToday