Zemlja i klima

Šumski požari povezani su s desecima tisuća smrtnih slučajeva

N.B.

Paljenje šuma i poljoprivrednog zemljišta u jugoistočnoj Aziji radi pripreme za obradu ili ispašu uzrokuje onečišćenje zraka koje doprinosi procjeni 59.000 preuranjenih smrti godišnje, prema novoj znanstvenoj studiji.

Analiza otkriva da najveći utjecaj na zdravlje od spaljivanja, koje ispušta male čestice u zrak koje mogu ući u pluća ljudi, osjećaju neke od najsiromašnijih zajednica u regiji, u sjevernom Laosu i zapadnom Mjanmaru.

U radu objavljenom u časopisu GeoHealth, istraživači sa Sveučilišta Leeds i Sveučilišta Augsburg u Njemačkoj pozivaju na mjere za suzbijanje spaljivanja poljoprivrede i šuma. Kažu da bi se sprječavanje poljoprivrednih i šumskih požara trebalo smatrati "prioritetom javnog zdravlja".

Dr Carly Reddington, znanstvena suradnica AIA-e u školi za Zemlju i okoliš u Leedsu i vodeća autorica studije, rekla je: "Naše istraživanje kvantificira doprinos često zanemarenog izvora lošoj kvaliteti zraka i pokazuje da mjere za smanjenje požara mogu ponuditi znatne, još uvijek neprepoznate, mogućnosti za brzo poboljšanje kvalitete zraka. Otkrili smo da je u cijeloj jugoistočnoj Aziji količina onečišćenja zraka koju izazivaju ovi požari usporediva s onom iz industrije, transporta i proizvodnje energije."

Diljem jugoistočne Azije, područja uključujući Mjanmar, Tajland, Kambodžu, Laos, Vijetnam i jugoistočnu Kinu, poljoprivrednici pale šume kao način čišćenja zemlje za uzgoj ili ispašu životinja, često u razdoblju prije monsuna, obično u veljači do travnja. U tom razdoblju vremenski obrasci u velikom dijelu regije mogu rezultirati inverzijom temperature, meteorološkim fenomenom koji sprječava širenje dima i emisije iz požara, osobito noću ili ranim jutrima.

Požari stvaraju niz štetnih zagađujućih tvari, uključujući sitne čestice poznate kao PM2,5 - sitne čestice koje mjere 2,5 mikrona ili manje. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), čestice su faktor rizika za kardiovaskularne i respiratorne bolesti, te za rak.

Istraživači su koristili mjerenja zagađenja zraka zajedno s računalnim modelima za mjerenje utjecaja požara na kvalitetu zraka i prevalenciju bolesti. U svim analiziranim skupovima podataka istraživači su otkrili da najveće emisije zagađenja uslijed izgaranja dolaze iz sjeverne regije Laosa, Kambodže, Tajlanda, istočnog i zapadnog Mjanmara i južnog Bangladeša, a s nižim razinama emisija u središnjem Mjanmaru, Tajlandu, sjevernom Vijetnamu i jugoistočnoj Kini.

Istraživači su modelirali kakva bi se poboljšanja vidjela u kvaliteti zraka ako bi se gorenje zaustavilo. Koncentracija PM2,5 - sitnih čestica - pala bi između 40 i 70 posto u onim područjima s najvećim emisijama. WHO ima privremeni godišnji cilj za maksimalne razine PM2,5 - što je 25 mikrograma po kubičnom metru.

Kad bi se praksa spaljivanja mogla prekinuti, istraživači tvrde da bi se broj ljudi izloženih razinama većim od privremenog cilja WHO-a smanjio za 64 posto na Tajlandu, 100 posto u Mjanmaru, u Laosu za 92 posto i Kambodži za 44 posto.

Koristeći epidemiološko modeliranje, znanstvenici su izračunali da bi smanjenje PM2,5 moglo smanjiti prerane smrti uzrokovane izloženošću zagađenju zraka. U jugoistočnoj Aziji smrtnost bi pala za 12 posto, u rasponu od pet posto u Vijetnamu do 28 posto u Laosu i tri posto u jugoistočnoj Kini. Procjenjuje se da bi se ukupno moglo spriječiti 59.000 prijevremenih smrti svake godine.

Također su mapirali podatke o siromaštvu u odnosu na koncentracije PM2,5 i otkrili da je siromašnije ruralno stanovništvo u Laosu, Kambodži i Mjanmaru izloženo većim razinama zagađenja sitnim česticama.

Reddington je rekao: "Ova studija je prva detaljna procjena učinaka šumskih i vegetacijskih požara na kvalitetu zraka i zdravlje ljudi u jugoistočnoj Aziji. Ona pokazuje da zagađenje zraka zbog vegetacije i šumskih požara ozbiljno pogoršava kvalitetu zraka u jugoistočnoj Aziji te da bi se sprečavanjem ovih požara mogla značajno smanjiti izloženost štetnim zagađivačima zraka i izbjeći mnogi prerani smrtni slučajevi."

Nadalje, studija pokazuje da je siromašnije stanovništvo jugoistočne Azije nerazmjerno izloženo zagađenju zraka iz ovih požara. Sada su potrebni novi napori za smanjenje šumskih požara u regiji.

Reddington je dodao: "Potpuna zabrana uporabe vatre možda neće biti praktična za mnoge lokalne poljoprivrednike koji nemaju alternativu. Emisijom onečišćenja dominira spaljivanje šuma, pa je potrebno uložiti dodatne napore za smanjenje požara povezanih s krčenjem šuma.

"Smanjenje krčenja šuma smanjuje emisiju ugljičnog dioksida i ključni je element napora za usporavanje globalnih klimatskih promjena. Naš rad pokazuje da bi smanjenje krčenja šuma i povezanih požara također dovelo do čišćeg zraka i poboljšanja javnog zdravlja."

Izvor: Geo Health

Možda će vas zanimati