Ova industrija je odgovorna za tisuće smrti godišnje od onečišćenja zraka
Zagađenje zraka jedan je od vodećih uzročnika smrti u svijetu, pa čak i u razvijenim zemljama poput SAD-a. Kada pričamo u zagađenju u zraku, prvi krivci koji obično padnu na pamet su ispušni plinovi automobila te dimnjaci elektrana i ostalih tvornica teške industrije.
No, nova je studija pokazala da je za barem 16 000 smrtnih slučajeva godišnje u SAD-u odgovorno zagađenje koje stvara prehrambena industrija, od čega 80% otpada na industriju mesa, mlijeka i jaja. Ostatak od ovog broja uključuje nejestive nusprodukte prehrambene industrije, poput kože, vune i etanola.
„Mnogo vremena provodimo razmišljajući o tome kako hrana koju jedemo utječe na naše zdravlje, no ona također utječe na zdravlje drugih“, rekla je vodeća autorica studije objavljene u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, Nina Domingo.
Učinak koji određena hrana ima na okoliš, poput karbonskog otiska i potrošnje vode, istražuje se više od jednog desetljeća. Ova nova studija prva je takva koja se fokusirala na utjecaj prehrambene industrije na zdravlje ljudi. Točnije, na identifikaciju hrane čiji proizvodni proces stvara čestice zagađenja koje uzrokuju astmu, srčane i moždane udare te ostale bolesti.
Kako bi ustanovili utjecaj životinjskih proizvoda na ljudsko zdravlje, autori studije fokusirali su se na sredstva njihove proizvodnje, poput procesa gnojenja, obrađivanja zemljišta, sagorijevanje dizelskih goriva u traktorima i raspolaganje otpadom koji proizvodi stoka.
Pokazalo se da se uzgoj kukuruza za prehranu ljudi i stoke, te gorivo, na primjer, može povezati s 3700 smrti godišnje od zagađenja. Kada su izračunali broj smrtnih slučajeva povezanih s proizvodnjom stoke, autori su došli do brojke od 4000 smrti samo od proizvodnje govedine. Kada su u tu računicu dodali svinjetinu i mlijeko, ta je brojka narasla na 9100 smrti.
Za razliku od toga, pokazalo se da zagađenje od proizvodnje povrća, uključujući i kukuruz namijenjen isključivo za konzumaciju ljudi, uzrokuje otprilike 100 smrtnih slučajeva godišnje. Negativan utjecaj uzgoja kukuruza za ljudsku prehranu toliko je malen da je gotovo nezamjetan, zbog toga što vrlo mali postotak kukuruza šećerca, koji je najveći zagađivač, odlazi na prehranu ljudi.
Autori studije također su opisali brojne intervencije koje bi se ogle poduzeti unutar mesne industrije kako bi se smanjila ova stopa zagađenja i smrtnosti. Među njima su, primjerice, bolje gospodarenje otpadom koji proizvodi stoka i efikasnija aplikacija gnojiva. Kada bi farmeri primijenili sve preporučene smjernice, autori studije pretpostavljaju da bi oko 7 900 života moglo biti spašeno godišnje (samo u SAD-u).
Izvor: National Geographic