Kakvi su bili ekološki uvjeti prvih ljudi u Europi?
Razumijevanje ekoloških uvjeta pod kojima su se rani ljudi razišli iz Afrike važno je za razumijevanje čimbenika koji su utjecali na ljudsku evoluciju. Ovo je aktualno pitanje o kojemu se i dalje raspravlja, a nedavna studija pripremljena u suradnji s istraživačima sa Sveučilišta u Helsinkiju i Sveučilišta u Granadi, Tarragoni, Zaragozi, Barceloni, Salamanci, Madridu i Tübingenu pruža nove informacije o ekološkom kontekstu najranije ljudske okupacije u Europi tijekom pleistocena.
Istraživanje je dio projekta Orce koji financira lokalna uprava Andaluzije, a vodi ga Sveučilište u Granadi, a u kojemu su istraživači sa Sveučilišta u Helsinkiju sudjelovali od 2017. Projekt je odgovoran za arheološka/palaentološka istraživanja i srodna istraživanja u Andaluziji u Španjolskoj.
Studija je usmjerena na bazen Guadix-Baza u Andaluziji u Španjolskoj, gdje su istraživači koristili distribuciju dentalnih ekometrijskih osobina unutar fosilnih velikih sisavaca kako bi rekonstruirali klimatske varijable i neto primarnu proizvodnju biljnih zajednica od cca. 4,5 milijuna godina do cca. prije 400 000 godina.
Sliv Guadix-Baza od posebne je važnosti za razumijevanje ranog ljudskog okruženja izvan Afrike, jer uključuje nekoliko mjesta koja su među najranijim ljudskim okupacijskim mjestima u Europi, Barranco León i Fuente Nueva 3 u blizini grada Orce, koja su datirano na cca. 1,4 - 1,2 milijuna godina.
Na temelju procjena, klima u slivu Guadix-Baza varirala je od približno slične sadašnje do vlažnije, s većom godišnjom primarnom proizvodnjom. Rana mjesta okupacije ljudi u bazenu Guadix-Baza, poput Barranco León i Fuente Nueva 3, imala su tendenciju imati veću primarnu proizvodnju nego u današnjoj regiji. Vegetacija je uglavnom bila slična mediteranskoj šumi bez značajnog travnatog raslinja, po čemu se razlikovala od okruženja savane u kojoj dominira afrička trava.
Vodeći autor Juha Saarinen sa Sveučilišta u Helsinkiju rekao je: "Analize prehrane temeljene na trošenju zuba ukazuju na to da većina velikih sisavaca biljojeda u ovim sredinama nije konzumirala značajne količine trave, što dodatno potvrđuje oskudicu travnate vegetacije. Ovo je važno otkriće, budući da sugerira da su se već najranija ljudska okupacijska mjesta u Europi često razlikovala od afričkih travnatih savana u smislu vegetacije i interakcije između velike faune sisavaca i vegetacije".
Uvjeti pod kojima su se rani pripadnici roda Homo razišli izvan Afrike također su analizirani na širem planu, diljem Europe tijekom ranog i srednjeg pleistocena. Model se temelji na usporedbi raspodjele funkcionalnih obilježja velikih sisavaca biljojeda na mjestima s arheološkim ili fosilnim dokazima ljudske prisutnosti i na mjestima koja nemaju dokaze o ljudskoj prisutnosti.
Na temelju rezultata, rani ljudi su se pojavili u raznim okruženjima, ali su bili koncentrirani na mjestima gdje raspodjela funkcionalnih svojstava sugerira relativno blagu klimu i raznoliko, barem djelomično šumovito okruženje, osobito u ranoj fazi širenja. Nadalje, u kasnijoj fazi, nakon što su se ljudi već etablirali u Europi tijekom srednjeg pleistocena, ljudi su bili odsutni na nekim mjestima gdje karakteristike sisavaca ukazuju na posebno teške uvjete.
Izvor: Quaternary Science Reviews