Obrazovanje ne samo da vas čini pametnijima, već vam i štiti crijeva
Različiti dijelovi našeg tijela međusobno su povezani, a zdravlje na jednom području često može značiti zdravlje na drugim područjima. Uzmimo, na primjer, potencijalnu vezu između boljeg obrazovanja i smanjenog rizika od crijevnih poremećaja.
Istraživanje se nadovezuje na prethodnu studiju koju su proveli neki od članova istog tima koji je otkrio genetsku povezanost između Alzheimerove bolesti (pri čemu dolazi do poremećaja kognitivnog funkcioniranja) i zdravstvenih problema gastrointestinalnog trakta.
"Probavni poremećaji i Alzheimer ne samo da dijele zajedničku genetsku predispoziciju, već na sličan način mogu biti pod utjecajem genetskih varijacija koje podupiru obrazovna postignuća", kaže genetičar Simon Laws sa Sveučilišta Edith Cowan u Australiji.
Tim je prikupio podatke od 766.345 ljudi koji su bili uključeni u studije povezanosti genoma, promatrajući odnose između Alzheimerove bolesti, specifičnih kognitivnih osobina i niza crijevnih poremećaja.
Ti poremećaji crijeva uključivali su peptički ulkus (PUD), gastritis-duodenitis, gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERD), sindrom iritabilnog crijeva, divertikulozu i upalnu bolest crijeva (IBD).
Analiza je ukazala na "snažnu i značajnu inverznu globalnu genetsku korelaciju" između kognitivnih osobina i većine crijevnih poremećaja – ali ne i za IBD.
Znanstvenici misle kako ta veza može ovisiti o učincima na određene dijelove genoma. Analiza temeljena na genima također je otkrila značajno genetsko preklapanje kognitivnih osobina s Alzheimerovom bolešću i gastrointestinalnim poremećajima.
Taj bi odnos mogao biti relativno izravan. Primjenom onoga što je poznato kao Mendelova randomizacijska analiza, znanstvenici su pokazali kako je vrlo moguće da čimbenici poput obrazovanja i veće inteligencije smanjuju rizik od određenih crijevnih poremećaja.
Štoviše, tim je također pronašao neke dokaze da je GERD uzrokovao kognitivni pad u nekoliko svojstava, uključujući inteligenciju i obrazovnu kvalifikaciju. Navedeni odnos crijeva i mozga moguć je u oba smjera.
"GERD može biti čimbenik rizika za kognitivno oštećenje, stoga je važno da kod pacijenata koji imaju poremećaj crijeva liječnici traže znakove ili simptome kognitivne disfunkcije", kaže genetičar Emmanuel Adewuyi sa Sveučilišta Edith Cowan.
Vidjeli smo brojne prethodne studije koje su proučavale povezanost crijeva i mozga te kako se njome može upravljati. Na primjer, konzumacija zdrave hrane potencijalno može smanjiti razinu stresa u mozgu, ako se prehranom pravilno upravlja.
Još nije jasno kako točno nastaju navedeni odnosi, ali čini se da je veza između mozga i probavnog sustava jedna od najjačih koja postoji – dok problemi na jednom kraju tog lanca mogu dovesti do problema na drugom.
Rezultati istraživanja mogli bi utjecati na vladine politike, sugeriraju znanstvenici: podaci pokazuju da bolje razine obrazovanja i kognitivnog razmišljanja na neki način utječu na vjerojatnost za probleme s crijevima.
"Rezultati ukazuju na obrazovanje kao mogući put za smanjenje rizika od crijevnih poremećaja, na primjer, poticanjem viših obrazovnih postignuća ili mogućim povećanjem duljine školovanja", kaže Adewuyi.
"Stoga politički napori usmjereni na povećanje obrazovnih postignuća ili kognitivnog treninga mogu doprinijeti višoj razini inteligencije, što bi moglo dovesti do boljih zdravstvenih ishoda, uključujući smanjeni rizik od crijevnih poremećaja."
Izvor: Science Alert