Potraga za životom na drugim svjetovima na vrhu je liste zadataka u astronomiji
Američko istraživanje astronoma stavlja potragu za izvanzemaljskim životom na vrh svoje liste obaveza u sljedećih 10 godina.
U izvješću koje je objavila Nacionalna akademija znanosti, inženjerstva i medicine, astronomi su naglasili potrebu za nastavkom lova na potencijalno nastanjive planete koji kruže oko drugih zvijezda, nadovezujući se na "izvanredan napredak" koji je već postignut. Konačni je cilj, istaknuli su, snimiti slike svih svjetova nalik Zemlji koji bi mogli biti tamo.
"Život na Zemlji može biti rezultat uobičajenog procesa, ili može zahtijevati tako neobičan skup okolnosti da smo mi jedina živa bića unutar našeg dijela galaksije, ili čak u svemiru. Svaki odgovor je dubok. Naredna desetljeća će postaviti čovječanstvo na put kojim ćemo odrediti jesmo li sami", stoji u izvješću.
Visoko je rangirano i istraživanje porijekla i evolucije crnih rupa, neutronskih zvijezda, galaksija i cijelog svemira. U isto vrijeme, izvješće na 614 stranica naglašava potrebu za većom raznolikošću među astronomskim redovima – još uvijek pretežno muškarcima – i sugerira da NASA uzme u obzir raznolikost znanstvenog tima kada daje novac za istraživanja ili projekte. Anketa se provodi svakih 10 godina i prikuplja podatke od brojnih znanstvenika uglavnom sa sjedištem u SAD-u.
Najnovije izvješće preporučuje da NASA stvori novi ured za nadgledanje svemirskih zvjezdarnica i preklapajućih misija u nadolazećim desetljećima. Prvi bi trebao biti teleskop koji je znatno veći od svemirskog teleskopa Hubble koji bi mogao uočiti planete koji su 10 milijardi puta slabiji od svojih zvijezda, navodi se u izvješću. Nakon što potrebne tehnologije budu spremne, ovaj bi teleskop mogao biti spreman za lansiranje 2040-ih za oko 11 milijardi dolara, a slijede ga druge mega zvjezdarnice u milijardama dolara.
No, izvješće je naglašavalo potrebu i za manjim, skromnijim misijama. Lansiranje jedne svemirske letjelice po desetljeću s ograničenjem troškova od 1,5 milijardi dolara, navodi se, uravnotežuje znanost i pravovremenost.
U izvješću je istaknuta prijetnja u prošlim godinama od prekoračenja troškova i kašnjenja velikih projekata. Zbog konačnog lansiranja sljedećeg mjeseca, NASA-in svemirski teleskop James Webb – dizajniran za skeniranje ranog svemira i istraživanje atmosfere drugih svjetova – izvrstan je primjer za to. Ipak, njegovo lansiranje obećava da će biti "značajna prilika koja će oblikovati tijek astronomije i astrofizike u nadolazećim desetljećima", navodi se u izvješću.
U izvješću se navodi i da je istraživanje provedeno tijekom zdravstvene krize. Iako je pandemija naglasila važnost znanosti, "konačni ekonomski i društveni učinci pandemije ostaju nejasni, što povećava neizvjesnost budućeg krajolika".
Izvor: Phys Org