Znanstvenici otkrili novi kod na srednjovjekovnim kosturima
Dva tima istraživača sa Sveučilišta u Michiganu dokazali su da moderna znanost može otkriti i razriješiti tajne iz prošlosti. Jedan tim je provodio terensku obradu i istražio je jednu albansku srednjovjekovnu grobnicu, a drugi tim je izveo niz laboratorijskih istraživanja dobivenih uzoraka DNA u East Lansingu. Naime, ti znanstvenici su otkrili i prvi mogu potvrditi da je bruceloza, još i danas prisutna zarazna bolest, postojala još u razdoblju srednjeg vijeka, a možda čak i ranije, a otkrivena je na uzorcima preuzetim sa ostataka srednjovjekovnih kostura.
Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu American Journal of Physical anthropology, sugeriraju da je bruceloza postojala kao vrlo rijetka bolest još u Albaniji za vrijeme srednjeg vijeka.
Iako je bruceloza vrlo rijetka bolest u Sjedinjenim Američkim Državama, njezina rasprostranjenost već predstavlja problema na mediteranu i u ostatku svijeta. Za brucelozu je karakteristično kronično oboljenje respiratornog sustava te groznica, a prenosi se jedenjem zaraženog mesa, konzumacijom nepasteriziranih mliječnih proizvoda, te izravnim dodirima s životinjama koje prenose brucelozne bakterije.
Todd Fenton, izvanredni profesor antropologije, kaže da pomoću danas toliko uznapredovalih istraživanja DNA znanstvenici mogu ustanoviti postojanje zaraznih bolesti kod kostura starih preko 1000 godina; '' Vrlo sam uzbuđen zbog načina na koji nove tehnologije prikazom DNA mogu potvrditi moje pretpostavke o razvoju i postojanju bolesti '', dodaje.
Profesor Fenton je sa skupinom studenata bioarheologije i specijalista za kosti s različitih svjetskih sveučilišta radio na iskapanjima u nalazištu Albanskog grada Butrinta. Nekada velika rimska kolonija, Butrint je u posljednjim stoljećima svog postojanja služio kao predstraža Bizantskog carstva, sve dok u razdoblju srednjeg vijeka nije napušten zbog poplava. Fenton i njegov internacionalni tim su razvili i izradili biološke profile posmrtnih ostataka, kojima je moguće utvrditi dob, spol i skeletalnu patologiju, odnosno zdravstvenu povijest. Kralješci od dva kostura koja potječu iz doba Bizanta, oba od mladih muškaraca, adolescenata iz razdoblja od 10. do 13. st., imaju poprilično naglašene lezije, stoga su istraživači pretpostavili da su obojica patili od tuberkuloze. Uzorci starih kostiju su poslani na analizu u forenzički DNA laboratorij u East Lensingu, čiji je upravitelj David Foran, profesor katedre forenzičkog studija na Michinganskom sveučilištu.
Foran i njegovi studenti su proučili sitne uzorke s kostiju s kojih su izvadili DNA, i testirali ga na postojanje očekivanih patogena. No, rezultati za postojanje tuberkuloze su se pokazali negativnima. Fentonov tim je nastavio s laboratorijskim istraživanjima i preispitivanjima kostiju, te su zaključili da bi prisutna bolest ipak mogla biti bruceloza. Naime, infekcija tuberkuloze i bruceloze uzrokuje jednak stupanj štete-jer naprosto obje izjedaju kost-iako tada nitko nije laboratorijski uspio rekonstruirati brucelozu na pronađenim arheološkim uzorcima, izvjesno je da to nemože biti gotovo nijedna druga poznata infekcija ili bolest.
Zatim je Fentonov tim razvio novi niz testiranja za detektiranje bakterije brucele, te su ubrzo potom započeli s novim krugom ispitivanja oboljelih kralješaka. Ovaj puta su se rezultati za brucelozu pokazali pozitivnima.
Foran kraju istraživanja zaključuje da suradnja na projektu ističe prednosti moderne znanosti i interdisciplinarnog istraživanja, čak i kada su istraživački timovi udaljeni nekih 5000 km: ''U ovom slučaju to je bila kombinacija znatiželje, upornosti i dakako, suradnje. Nevjerojatno je otkriti nešto potpuno novo na uzorcima starim tisuću godina'' .
Izvor: Michigan State University