Sve što trebate znati o munjama i i gromovima

Svjedoci smo stalno nestabilnog vremena. No, znate li što ga uzrokuje i što su zapravo munje i gromovi?

Ono što je potrebno da bi nastali su vlaga, nestabilan zrak i potisak. Vlaga stvara oblake i kišu. Zrak treba biti nestabilan i topao te lagan kako bi se mogao brzo podignuti. Potisak mogu uzrokovati npr. vjetrovi s planina ili s mora. Ovakvi uvjeti mogu nastati u bilo koje doba godine i dana. Ipak, najvjerojatnije je da će se javiti u proljeće ili ljeto, u popodnevnim satima ili navečer. Procjenjuje se kako na našoj planeti svakog dana ima oko 1 800 oluja praćenih grmljavinom i munjama.

Svaka oluja praćena munjama i gromovima prolazi kroz faze rasta, dozrijevanja i dijeljenja. Takva oluja može trajati od 45 minuta pa sve do 12 sati.

Munje

Munja je zapravo tok električne struje. Kada se unutar olujnog oblaka na nebu mnoštvo malih komadića leda (smrznutih kapi kiše) sudaraju dok se kreću zrakom, onda se stvara električni napon. Nakon nekog vremena cijeli se oblak napuni električnim naponom. Pozitivne čestice (protoni) stvaraju se na vrhu oblaka a negativne čestice (elektroni) na dnu oblaka. Budući da se suprotnosti privlače, pozitivni se napon nakuplja ispod oblaka. Električni napon se koncentrira oko bilo čega što se izdvaja na tlu, kao što su planine, ljudi ili stabla. Napon od tih točaka se na kraju spoji s naponom koji dolazi iz oblaka i tako dođe do udara munje koja može imati i milijune volta elektriciteta!

Osim udara munje u tlo i objekte na tlu, može se dogoditi da se munja javi u oblaku ili između dva oblaka. Oko 70 % svih munja javlja se u tropskom latitudnom pojasu, između 35 stupnjeva sjeverne i južne latitude. Općenito 85 % do 90 % munja nastane nad zemljom jer solarna radijacija zemlju brže zagrije, što uzrokuje da oluje praćene grmljavinom i munjama idu visočije i da budu snažnije. Poznato je da su se neke snažnije oluje nad kopnom uzdigle i do 21 000 m visine. Svake sekunde na tlu ima 50 - 75 munja. U SAD-u godišnje nastane oko 125 milijuna munja, a procjenjuje se da 25 milijuna njih udari u tlo. U Floridi su najčešće, a inače im je prosječna temperatura oko 20 000 °C.

AKO VAS JE ZANIMAO OVAJ TEKST: Podržite portal donacijom za kavu :)

Gromovi

Munje uzrokuju gromove. Kada munja putuje od oblaka do tla ona zbog svoje visoke temperature zapravo u zraku otvori malu rupu koja se sve više širi. Kada munja prođe, zrak se vraća kroz taj kanal i stvara zvučni val koji čujemo u obliku grmljavine. Razlog zašto prvo vidimo munju a tek onda čujemo grom je to što svjetlo putuje brže od zvuka. Brzina zvuka je 1 230 km/h, a brzina svjetlosti je 1 080 000 000 km/h. Međutim, što ste bliže mjestu gdje munja dolazi do tla, to će manje vremena proći između udara munje i zvuka grmljavine. Kada je munja dalje od 20 kilometara od nas, teško da ćemo je čuti – što smo dalje od nje, to je zvuk tiši. Munju ćemo ipak vidjeti i kada je znatno dalje od nas.

Faktori koji djeluju na glasnoću groma su vlažnost, brzina vjetra, oštrina vjetra, promjene temperature, svojstva terena i oblaci. Glasnoća groma može se izraziti u decibelima (dB). Jedan udar groma obično ima 120 dB kada se nalazite blizu mjesta udara. To je 10 puta glasnije od zvuka koji nastaje pri mljevenju smeća ili zvuka koji proizvodi pneumatska bušilica. Usporedbe radi, ako na rock koncertu sjedite ispred osobe koja ima mikrofon izloženi ste stalnom zvuku od 120 ili više dB. Pri velikoj blizini, grom može prouzrokovati privremeni gubitak sluha i može dovesti do pucanja bubnjića.

Koliko su munje i gromovi opasni?

Munje su drugi po učestalosti uzrok smrtnosti u SAD-u. Prije sto godina, udar munje je vjerojatno bio vodeći uzrok smrti. Tada se privreda uglavnom sastojala od poljoprivrede i intenzivnog rada. Većina ljudi je radila vani, što ih je izlagalo čestim prijetnjama udara munje u odnosu na današnju situaciju. Pored toga, kuće su bile nestabilnije, nisu imale vodovodni sustav, kao ni električni sustav. Nije bilo neobično da se cijela građevina raznese pri udaru munje, zbog čega bi uglavnom poginuli i ljudi na koje ona padne.

Naravno, možete zaštite sebe i ljude oko sebe. Možete pratiti vrijeme nakon što vidite munju i prije nego što čujete grom. Svjetlo do promatrača stigne za oko 10 mikrosekundi kada je točka udara udaljena 3 km. Novi podaci o munjama pokazuju kako većina munja udari 8-9 km dalje od mjesta posljednjeg udara. Znanstvenici su uveli i pravilo 30/30. Ono podrazumijeva da je munja kod koje prođe 30 sekundi između trenutka kada vidite svjetlo i trenutka kada čujete grom udaljena 9,6 km. To vam daje 5 sekundi po 1,6 km. Moguće je da će sljedeća munja udariti baš tamo gdje ste vi.

Preporučuje se sačekati 30 minuta nakon što čujete posljednji zvuk groma ili nakon što vidite zadnju munju prije nego što se vratite svakodnevnim aktivnostima vani. To oluji praćenoj munjama i gromovima daje vremena da se odmakne iz vaše okoline i time se znatno smanjuje opasnost. Osim toga, vrlo je važno da pratite vremensku prognozu i budete svjesni kada je najveća mogućnost za oluju te da se na vrijeme sklonite na sigurno mjesto. Statistike pokazuju da većinu ljudi munja udari prije ili poslije oluje praćene gromovima i munjama, a ne za vrijeme najjače kiše.

Savjeti za sigurnost

Ako ste se za vrijeme jedne ovakve oluje našli vani, onda nađite neko niže mjesto, kao što je uvala ili dolina. Pazite se poplava. Ako ste u šumi, skrovište nađite pod gustim niskim drvećem, a ako ste se našli na vodi što prije dođite do kopna i potražite sklonište! U automobilu biste sve prozore trebali držati zatvorene, a ako ste vani i osjećate da vam kosa na krajevima strši (znak da će munja uskoro udariti), nemojte ispruženi ležati na tlu, jer vaše u potpunosti ispruženo tijelo munji daje veću površinu za dobivanje elektriciteta.

Umjesto toga, čučnite na tlo i stavite ruke na uši i glavu između koljena. Cilj je da budete što manja moguća meta i da se smanji vaš kontakt s tlom. Držite se što dalje od metalnih predmeta: bicikala, palica za golf, motora, traktora i opreme za poljoprivredu. Također idite što dalje od prirodnih magneta za munje, kao što su pojedinačna visoka stabla u otvorenom polju, vrhovi brda, plaže ili čamci na otvorenoj vodenoj površini.

Ako ste u kući, onda zatvorite prozore i osigurajte vanjska vrata. Navucite zastore, zatvorite rolete i žaluzine te od njih budite na sigurnoj udaljenosti. Osigurajte predmete izvan kuće koji bi mogli eksplodirati ili uzrokovati bilo kakvu štetu. Udaljite se od slavina, sudopera, tuševa i kada. Ciljevi i odvodi mogu stvarati elektricitet. Isključite električne uređaje kao što su televizori, računala i kućni telefoni, a isključite i uređaj za klimu ili grijanje. Munje elektronici i uređajima u vašem domu mogu nanijeti veliku štetu pri promjenama struje. Nemojte ljubimce ostavljati vani, držite ih na povodcu ili ih zatvorite u njihov ograđeni prostor.

AKO VAS JE ZANIMAO OVAJ TEKST: Podržite portal donacijom za kavu :)

Buka gromova

Glasnoća groma može dosegnuti i 120 dB te da je izuzetno štetna za sluh. Naime, kod mnogo ljudi čiji je sluh oštećen ili izgubljen, oštećenja su uzrokovana upravo snažnom bukom. Do njih može doći i kada ste samo jednom izloženi velikoj buci – kao što je slučaj kod udarca groma u neposrednoj blizini. Šteta nastaje na mikroskopskim stanicama unutar bubnjića. One reagiraju na mehaničke zvučne vibracije tako što šalju električne signale slušnom živcu. Različite grupe stanica odgovorne su za različite frekvencije, a zdravo ljudsko uho može čuti frekvencije između 20 i 20 000 Hz. Vremenom se mogu oštetiti, a najviše im šteti buka visoke frekvencije. Zvuk groma ima štetne posljedice koje nastaju odmah.

Sasvim nam je jasno kako oluje koje praćene munjama i gromovima nisu bezopasne. Mogu naštetiti vašem zdravlju, imovini, a i odnijeti živote. Stoga je najbolje uvijek pratiti vremenske prognoze i na vrijeme provesti sve mjere predostrožnosti.

Izvori: WeatherWizKids, ScienceKids, Lightningsafety, Weather, DangerousDecibel