Do 2500. godine Zemljani bi mogli živjeti na stranom planetu
Kako bi u potpunosti shvatili i planirali utjecaje na klimu prema bilo kojem scenariju, istraživači i kreatori politike moraju daleko nadmašiti referentnu vrijednost za 2100. godinu. Osim ako se emisije CO2 značajno ne smanje, globalno zagrijavanje do 2500. učinit će Amazonu neplodnom, američki srednji zapad tropskim i Indiju previše vrućom za život, prema timu međunarodnih znanstvenika.
"Moramo zamisliti Zemlju s kojom bi se mogla suočiti naša djeca i unuci i što možemo učiniti kako bismo ju učinili dobrom za život", kaže Christopher Lyon, postdoktorski istraživač sa sveučilišta McGill. "Ako ne ispunimo ciljeve Pariškog sporazuma, a emisije nastave rasti, mnoga će se mjesta u svijetu dramatično promijeniti."
Znanstvenici iz Montreala i Ujedinjenog Kraljevstva izveli su projekcije globalnih klimatskih modela temeljene na vremenski ovisnim projekcijama koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi za niske, srednje i visoke scenarije ublažavanja do 2500. godine. Njihovi nalazi otkrivaju Zemlju koja je ljudima strana.
Vegetacija se seli na polove Prema niskim i srednjim scenarijima ublažavanja - koji ne ispunjavaju cilj Pariškog sporazuma da se globalno zatopljenje ograniči na znatno ispod 2 stupnja Celzijusa - vegetacija i najbolja područja za uzgoj usjeva mogu se pomaknuti prema polovima. Također bi se smanjila i površina pogodna za neke usjeve. Mjesta s dugom poviješću kulturnog i ekosustavnog bogatstva, poput Amazonskog bazena, mogu postati neplodna.
Tropske regije su nenastanjive Također su otkrili da toplinski stres može doseći fatalne razine za ljude u tropskim regijama koje su visoko naseljene. Čak i u scenarijima visokog ublažavanja, tim je otkrio da razina mora nastavlja rasti zbog širenja i miješanja vode u zagrijanim oceanima.
"Ove projekcije ukazuju na potencijalnu veličinu klimatskih preokreta na duljim vremenskim skalama i spadaju u raspon procjena drugih", kaže Lyon.
Gledajući dalje od 2100.
Iako mnoga izvješća temeljena na znanstvenim istraživanjima govore o dugoročnim utjecajima klimatskih promjena - poput povećanja razine stakleničkih plinova, temperatura i razine mora - većina njih ne gleda dalje od horizonta 2100. godine. Kako bi u potpunosti shvatili i planirali utjecaje na klimu po bilo kojem scenariju, istraživači i kreatori politike moraju gledati dalje od 2100., kaže tim.
"Pariški sporazum, Ujedinjeni narodi i Međuvladino povjerenstvo o znanstvenim procjenama klimatskih promjena pokazuju nam što moramo učiniti prije 2100. kako bismo ispunili svoje ciljeve, a što bi se moglo dogoditi ako to ne učinimo", kaže Lyon. "Ali ovo mjerilo, koje se koristi više od 30 godina, kratkovidno je jer će ljudi rođeni sada do 2100. godine imati samo 70 godina."
Klimatske projekcije i politike koje o njima ovise ne bi se trebale zaustaviti na 2100. jer ne mogu u potpunosti shvatiti potencijalni dugoročni opseg klimatskih utjecaja, zaključuju znanstvenici.
Izvor: Global Change Biology