Zemljina atmosfera zadržava toplinu dva puta brže nego prije 15 godina
U posljednjih nekoliko godina sve češće slušamo o negativnim posljedicama klimatskih promjena. Nakon dugogodišnjih istraživanja, znanost postavlja još jedan potencijalni problem vezan uz klimatske promjene. Naime, Zemlja zadržava više od dvostruko više topline godišnje nego prije 15 godina.
Tim iz NASA-e i NOAA-e otkrio je da se Zemljina "energetska neravnoteža" udvostručila između 2005. i 2019. godine. Energetsku neravnotežu jednostavno je razumjeti, ali složenu u svojim uzrocima i utjecajima. To je razlika između količine energije koju Zemlja apsorbira i količine energije koju ona emitira.
Svako povećanje energetske neravnoteže znači da cjelokupni sustav Zemlje dobiva energiju, što dovodi do njenog zagrijavanja. Kako bi kvantificirao ovu promjenu, tim je koristio podatke iz dva odvojena izvora - NASA-inih oblaka i Zemljinog zračenja (CERES) te sustava koji je vodio NOAA pod nazivom Argo. CERES se specijalizirao za to koliko energije ulazi i odlazi sa Zemlje.
Većina energije koja ulazi u obliku je sunčevog zračenja, dok energija koja izlazi iz sustava može imati različite oblike, uključujući dio sunčevog zračenja koji se odbija od bijelih oblaka. Argo, s druge strane, procjenjuje brzinu porasta temperature za oceane. Devedeset posto energije koju apsorbira Zemljin sustav apsorbira se u oceane, pa bi se svaka značajna energetska neravnoteža mogla doživljavati kao zagrijavanje oceana.
Podaci s obje senzorske platforme upućuju na iste zaključke - da je Zemlja upijala više energije nego što je emitirala, da je višak energije pohranjivao ocean, a godišnja količina pohranjene energije dramatično se povećala u nedavnoj prošlosti. Svi ovi nalazi imaju važne implikacije na buduće razumijevanje i suočavanje s klimatskim promjenama. Istraživači navode dva glavna uzroka sve veće energetske neravnoteže.
Najprije je došlo do smanjenja morskog leda i oblaka, čije bijele površine povećavaju albedo planeta, a time i količinu energije koja se odbija natrag u svemir. Nešto od tog smanjenja pokrivenosti oblakom uzrokovano je onim što je poznato kao Tihooceanska dekadna oscilacija.
Sredinom razdoblja istraživanja došlo je do tople faza ovih oscilacija koja je uzrokovala široko smanjenje pokrivenosti oblaka, a time i niži albedo. Drugi uzrok bio je porast stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim emisijama i vodenom parom, što može spriječiti izlazak određenih vrsta zračenja, povećavajući ukupnu količinu energije sustava. Dakle, naše vlastite emisije otežavaju toplini izlazak iz Zemlje.
Posljedice takve promjene u energetskoj neravnoteži nešto su manje jasne, kao što je slučaj s mnogim znanostima koje proučavaju klimu. Postoji šansa da bi ovaj učinak topline mogao ubrzati topljenje polarnih ledenih kapa, ubrzavajući tako porast razine mora za koji se mnogi znanstvenici boje da će se dogoditi tijekom sljedećih 100 godina.
Alternativno, više oceanske temperature mogle bi prouzročiti kiselije oceane, što bi moglo imati nepovoljne posljedice na ekosustav, a da ne spominjemo recentni slučaj kad su se školjke od topline skuhale. Bez obzira na posljedice, ovo je istraživanje još jedan pokazatelj kako su klimatske promjene itekako stvarne te ih uzrokuju ljudi kao glavni krivci. Sve ove spoznaje bi nam svakako trebale pomoći u borbi protiv klimatskih promjena pa
vrijedi pripaziti na ukupnu energetsku neravnotežu u doglednoj budućnosti.
Izvor: Universe Today