Znanstvenici pronašli poveznicu između spavanja i shizofrenije
Shizofrenija je teška duševna bolest koja je relativno učestala; procjenjuje se da u svijetu ima oko 1% oboljelih, u Hrvatskoj oko 19 tisuća. Bolest karakterizira širok raspon simptoma, uključujući vizualne i auditivne halucinacije, kognitivne i motivacijske probleme. Ključni problem, a i onaj koji dobiva manje pozornosti od ostalih, kognitivni su poremećaji. Često se javljaju poteškoće s učenjem i pamćenjem te je za mnoge ovo prvi znak bolesti.
Nova studija s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Marylandu (UM SOM) pronašla je intrigantnu vezu između spavanja, spoznaje i spoja zvanog kinurenin. Te poveznice mogle bi objasniti mehanizam nastanka kognitivnih problema i ukazati na nove tretmane kojima bi se smanjili neki od simptoma bolesti.
Rezultati ovog istraživanja objavljeni su u časopisu Sleep. Istraživanje je prvo koje detaljno objašnjava veze između kinurenina, njegovog metabolita kinurenske kiseline, spavanja i spoznaje.
„Nitko prije nije istraživao odnos između spavanja i kinureninskog puta“, rekla je Ana Pocivavsek, znanstvenica s UM SOM Maryland psihijatrijskog centra za istraživanje (MPRC) i docentica na Odjelu za psihijatriju. „Ovo istraživanje uspostavlja jasnu vezu između povišenja kinurenina i problema sa spavanjem.“
Posljednjih godina znanstvenici su teoretizirali da bi kinurenska kiselina mogla imati ključnu ulogu u razvoju shizofrenije. Kinurenska kiselina je neuroaktivni metabolit kinurenina, koji nastaje u mozgu. Osobe sa shizofrenijom imaju povišenu razinu kinurenske kiseline u mozgu. Znanstvenici su teoretizirali da bi te povišene razine mogle biti povezane s nizom simptoma koji se javljaju kod bolesti, uključujući probleme s učenjem i pamćenjem. Međutim, mehanizmi nastanka kognitivnih oštećenja u pacijenata ostaju nejasni.
Dr. Pocivavsek i suradnici sumnjali su da bi međudjelovanje povišene kinurenske kiseline i spavanja moglo igrati ulogu u tome. Postoji mnogo dokaza, i kod ljudi i životinja, da poremećaji spavanja vode do problema s učenjem i pamćenjem. Osim toga, znanstvenici i kliničari već su ranije primijetili da ljudi sa shizofrenijom često imaju problema sa spavanjem.
U ovim pokusima proučavali su štakore - uspoređivali su ponašanje štakora s povećanim razinama kinurenske kiseline u mozgu s ponašanjem onih s normalnim razinama spoja. Povezali su mozgove životinja s uređajem koji je mjerio količinu i kvalitetu spavanja i ustanovili da životinje s višom razinom kinurenske kiseline imaju znatno kraću REM [Rapid Eye Movement] fazu spavanja. Ovo je faza spavanja u kojoj se pojavljuju snovi i smatra se kritičnom za konsolidaciju prethodnog učenja.
Znanstvenici su, također, otkrili da skupina s visokom razinom kinurenske kiseline ima probleme s učenjem. Da bi testirali ovo, stavili su štakore u kutiju i na nju usmjerili zraku svjetlosti, a s jedne strane kutije nalazio se otvor u tamnije područje. Štakori su noćne životinje koje vole tamu te je očekivano bilo da će odlaziti u tamno područje. Kada su došli u tamnije područje, primili su mali električni šok. Eksperiment je ponovljen sljedećeg, a rezultati su bili sljedeći: zdravi štakori nisu išli tamnije područje, sjetivši se šoka od dan prije, dok se oni s povećanom razinom kinurenske kiseline, a time i poremećenim snom, nisu sjećali šoka te odlazili u tamno područje. Drugim riječima, nisu naučili iz dosadašnjeg iskustva.
„Počeli smo razmišljati da kinurenska kiselina remeti spavanje, što onda narušava spoznaju“, rekla je dr. Pocivavsek. Međutim, kaže da postoje i druge mogućnosti. Možda je poremećaj u spavanju povećavao razinu kinurenske kiseline, što je onda dovelo do kognitivnih problema. „Nije jasno što se prvo događa“, rekla je. „To je doista zanimljivo pitanje i ono koje mi istražujemo.“
Dr. Pocivavsek i drugi znanstvenici teoretiziraju da bi smanjenje razine kinurenske kiseline moglo smanjiti probleme sa spavanjem i spoznajom kod bolesnika sa shizofrenijom. "Vjerujemo da su visoke razine kinurenske kiseline ključni aspekt shizofrenije", kaže ona.
Istraživanje pruža više razloga za razvoj lijekova koji smanjuju razinu kinurenske kiseline u mozgu. Jedna ključna mogućnost je inhibicija enzima kinurenin aminotransferaze II ili KAT II, koji pretvara kinurenin u kinurensku kiselinu. Koristeći spojeve koji inhibiraju ovaj enzim znanstvenici bi mogli smanjiti količinu kinurenske kiseline u mozgu. Tijekom godina, različite farmaceutske tvrtke radile su na razvoju inhibitora KAT II, koji bi mogao doći do mozga i biti siguran i učinkovit kod ljudi. Istraživanje dr. Pocivavske daje dokaze da ovaj pristup ima klinički potencijal.
„Ova studija dokazuje da visoka razina kinurenske kiseline pridonosi kognitivnoj disfunkciji“, kaže dr. Pocivavsek. „Ako uspijemo pronaći načine za smanjenje tih razina, možda ćemo moći smanjiti ove simptome kod pacijenata.“
Izvor: Umaryland.edu