Za nelagodu kad smo gladni krivi su neuroni
Na dijeti ste jer želite skinuti kilograme ali se borite. Uzrok poteškoća može biti u stanicama mozga poznatim pod imenom AGRP neuroni. Prema zadnjim istraživanjima koja se provode na istraživačkom kampusu Howard Hughes Medical Institutea Janelia (HHMI) navedeni neuroni odgovorni su za nelagodu koju osjećamo kad smo gladni.
Reakcija na hranu povezana s evolucijskim potrebama
Vođa istraživačkog tima na Janelia-u Scott Sternson kaže da negativne emocije vezane uz osjećaj gladi mogu otežati dijetu i proces gubitka težine dok neuroni mogu objasniti uzrok poteškoća. U okruženju gdje je hrana lako dostupna teško je ignorirati signal o njenom prisustvu međutim sa stanovišta evolucije ti signali imaju smisla. Za ljude i životinje koji su živjeli u divljini pribavljanje hrane ili vode značilo je susret s rizičnom okolinom stoga je važnu ulogu imala motivacija pa Sternson navodi da su ti neuroni zaduženi da nameću potrebu, ne nužno da odgovaraju na fiziološke potrebe.
AGRP neuroni ne potiču životinju da jede već ju uče da reagira na signal o njenoj prisutnosti. Sternson navodi kako se pretpostavlja kako su neuroni u stvari motivacijski sistem koji potiče životinju da zadovolji svoje fiziološke potrebe. Dio motivacije vezane uz potragu za hranom sastoji se i od potrebe da se utišaju signali koji šalju neuroni. Sternson i kolege iz tima još su demonstrirali kako je druga vrsta neurona zadužena da izaziva neugodan osjećaj žeđi. Rezultate svojih istraživanja objavili su 27.4.2015. u časopisu Nature.
Glad utječe na gotovo svaku stanicu u tijelu
Nekoliko skupina neurona zadužena je da potiču životinju da jede kad joj nivo energije padne. Sternson navodi da sve do sad znanstvenici ono što im je poznato nisu u potpunosti povezali s onim što je opće poznato, da glad izaziva neugodu. Dalje navodi da se u ranim fazama istraživanja pretpostavljalo da postoje neuroni koji će izazvati nelagodu kad smo gladni ili žedni. Iako se to činilo logičnim s intuitivne točke gledanja kod pomnijeg izučavanja neurona čini se da su efekti suprotni. Istraživači su došli do spoznaja da neuroni koji nas potiču da jedemo to čine izazivanjem pozitivnih osjećaja prema hrani što ne iznenađuje jer kad smo gladni hrana je ukusnija.
Uloga motivacije koju vrše AGRP neuroni
Pojedini znanstvenici počeli su preispitivati svoje pretpostavke o negativnim signalima u mozgu i njihovom utjecaju na glad ali njihovo znanje o funkcioniranju sustava nije bilo potpuno. AGRP neuroni smješteni u dijelu mozga poznatom pod imenom hipotalamusu nedvojbeno su uključeni u proces ponašanja prema hrani. Kad tijelu nedostaje energije, AGRP neuroni se aktiviraju, životinja jede ali nitko još nije istražio strategiju tih stanica na poticanje motivacije.
Tim pitanjem počeli su se baviti istraživači Nicholas Betley i Zhen Fang Huang Cao kroz seriju eksperimenata ponašanja. U prvom eksperimentu dobro uhranjenim miševima ponudili su dva želea okusa jagode i naranče. Iako niti jedan nije sadržavao nutritivne vrijednosti miševi su ih pojeli. Potom su kod životinja manipulirali signal gladi aktivacijom AGRP neurona dok su jeli jedan od okusa. U sljedećim eksperimentima životinje su izbjegavale okus koji je bio povezan s lažnim signalom gladi. Potom su napravili obrnuti eksperiment stišavanjem AGRP neurona i zaključili kako je životinja razvila želju prema okusu koji je povezivala sa stišavanjem neugodnog signala. Daljnjim eksperimentima uočili su da životinja u prostoru traži mjesta gdje je neugodan signal stišan, a izbjegava mjesta gdje je bio aktiviran.
Nastavak:
Učitaj još...