Vitamin D - garancija za dug život?
Proljeće nam donosi sunčanije dane, a sunce pomaže kod aktivacije vitamina D kroz kožu. Unosimo ga u tijelo namirnicama kao što su jaja, sir, maslac, masnije ribe poput lososa, tune, bakalara i sardina, suhomesnati proizvodi i gljive. Dakle, radi se većinom o namirnicama životinjskog porijekla.
Nedostatak navedenog vitamina povezuje se s pušenjem, prekomjernom tjelesnom težinom i upalnim procesima u tijelu. Kako bi si osigurali snažan imunitet i pravilnu apsorpciju kalcija (što je vrlo važno za kosti i zube) njegova bi razina trebala biti optimalna.
Posljednje istraživanje koje je predvodila Diana Van Heemst s nizozemskog Sveučilišta u Leidenu ukazuje na povezanost niske razine vitamina D u organizmu s dugovječnošću. Zapravo, prisutnost spomenutog vitamina u krvi dobar je pokazatelj općeg zdravlja čovjeka.
Prijašnja istraživanja o vitaminu D također povezuju njegovu nisku razinu s većim smrtnim rizikom tj. s opasnim bolestima. To su srčane bolesti, dijabetes, karcinomi, mentalne bolesti i druga veća oboljenja. Ipak, nije sigurno je li niska razina ovog vitamina uzrok ili posljedica navedenih bolesti. Potrebno je utvrditi je li nedostatak vitamina D samo pokazatelj nezdravog načina života i loših navika ili je pak sam nedostatak uzrok bolesti.
Skupina stručnjaka prikupila je podatke 380 obitelji u kojima je jedna osoba starija od 90 godina i ima najmanje dvoje braće. Istraživanje je provedeno i na braći, njihovim potomcima i partnerima njihovih potomaka.
Mjerene su razine 25-hidroksi vitamina D, prehormona koji se proizvodi hidroksilacijom vitamina D, a razine u tijelu koje se mijenjaju i ovisno o dobu godine bilježene su tijekom nekoliko mjeseci. U obzir su uzeti spol, dob, indeks tjelesne mase, doba godine, načini opskrbe tijela vitaminima i funkcija bubrega tj. svi oni čimbenici koji mogu utjecati na razinu vitamina. U obzir je također uzet i utjecaj genetike, 3 gena koja se povezuju s navedenim vitaminom. Potvrđeno je da dugovječni pojedinci iz istraživanja imaju gen koji uvjetuje veću razinu vitamina D.
Također je dokazano da su odrasli s nedovoljnom količinom vitamina D skloniji srčanim bolestima za čak 35%, a vjerojatnost da će oboljeti od raka, veće su za 14%. Ipak, uzimanje vitamina D2 nije pokazalo veće koristi za zdravlje, dok je za vitamin D3, prisutan u mliječnim proizvodima i ribi, bilo puno vidljivije da je od iznimne koristi za srednjovječne i starije.
Ljudi ovih dobnih skupina koji ga ne unose u dovoljnim količinama skloniji su umiranju od bilo koje opasnije bolesti za 11%. Procijenjeno je da u SAD-u i Europi više od dvije trećine stanovništva ne unosi dovoljnu količinu vitamina D u tijelo. Dr. Franco, također jedan od znanstvenika koji istražuju važnost vitamina D, kaže da je otprilike 13% svih smrti u SADu i 9% svih smrti u Europi povezano upravo s nedostatkom vitamina D .
Potrebno je provesti daljnja istraživanja i odrediti prednosti i mane unosa kroz tablete te optimalnu dozu. Uz to, valja naglasiti i opasnost od pretjeranog izlaganja suncu. Međutim, nije nužno provoditi istraživanja da bismo mogli sa sigurnošću reći da nam nos vitamina kroz prave namirnicei umjereno i pametno izlaganje suncu neće škoditi.
Izvor: SciNews