Istraživanje o depresiji - ovo su zemlje s najviše depresivnih ljudi, a evo i gdje je Hrvatska
Istraživanje objavljeno u The Lancet Public Health pokazalo je da čak 6.4% Europljana pati od depresije, što je brojka veća od one koju je procijenila Svjetska zdravstvena organizacija koja je izračunala prevalenciju ove patologije u europskoj regiji na 4,2%. Ipak, dobra vijest dolazi iz Hrvatske, koja je među državama s najnižom stopom depresije - tek 3.2%.
Smatra se da je depresija jedan od vodećih uzroka invalidnosti širom svijeta, povećavajući rizik od prerane smrti, smanjujući kvalitetu života i predstavljajući veliko opterećenje za zdravstvene sustave, a procjenjuje se da bi mogla utjecati na više od 300 milijuna ljudi širom svijeta.
Istraživači su analizirali podatke iz drugog vala Europske zdravstvene ankete (European Health Interview Survey) prikupljene između 2013. i 2015., a koristili su odgovore 258 888 ljudi iz 27 europskih zemalja, osim Španjolske, Belgije i Nizozemske. No, kako piše The Lancet Public Health, provedeno je istraživanje i samo s podacima iz Španjolske, koje je pokazalo da depresija ima ukupnu prevalenciju od 6.1%, 8% među ženama i 4,1% među muškarcima.
Prevalencija depresije izračunata je pomoću ljestvice od osam stavki (PHQ-8) koja procjenjuje prisutnost i intenzitet simptoma depresije, isključujući misli o smrti ili samoubojstvu, a koja se koristi za dijagnosticiranje ovog poremećaja. Od ukupne anketirane populacije, 6.4% njih je imalo vjerojatni depresivni poremećaj. U žena, koje su činile 52.2% uzorka, prevalencija ove patologije bila je 7.7%, mnogo veća od one registrirane za muškarce, s 4.9%. Zanimljivo je i da ova izrazita razlika među spolovima postoji u gotovo svim zemljama, osim Finske i Hrvatske.
Jedna od činjenica koja je istraživače najviše iznenadila su velike razlike među zemljama, sa stopama prevalencije i do četiri puta većim u ekonomski razvijenijim zemljama. "Ukupna je prevalencija visoka, s prosjekom svih uključenih zemalja preko 6%. Ali iznenađuje da zemlje s većim gospodarskim razvojem i boljim resursima u zdravstvu i skrbi, koje bi trebale smanjiti stopu prevalencije, imaju veću incidenciju od drugih zemalja koje su ekonomski manje razvijene", objašnjava doktor Jorge Arias-de Torre, s odjela za medicinsku psihologiju na King's Collegeu u Londonu i jedan od glavnih autora rada.
"Ovi podaci utvrđuju depresiju kao vrlo čest problem i stoga nam posjedovanje ovih podataka pomaže u procjeni mogućih potreba za njegom", kaže doktor Jordi Alonso, drugi autor studije, direktor Programa za epidemiologiju i javno zdravstvo na Institutu za medicinska istraživanja bolnice del Mar. "Rezultati će nam omogućiti da pratimo kako raste prevalencija depresije, a to je posebno važno za procjenu utjecaja pandemije COVID-19. Imamo podatke iz mnogih europskih zemalja prikupljene pomoću istog instrumenta, što će nam omogućiti da ovo pratimo izbliza".
Zemlje s najvećom prevalencijom su Island (10.3% stanovništva), Luksemburg (9.7%), Njemačka (9.2%) i Portugal (9.2%). Najniže stope imaju Češka (2.6%), Slovačka (2.6%), Litva (3%) i Hrvatska (3.2%).
Prema spolu, zemlje s najvećim udjelom muškaraca koji pate od depresivnog poremećaja su Njemačka i Irska, a s najmanjim udjelom muškaraca su Češka i Slovačka. Za žene koje pate od depresivnog poremećaja najvišu stopu imaju Njemačka i Luksemburg, a najnižu Slovačka i Češka.
Ovi rezultati ukazuju na to da demografski, kulturni i društveno-politički čimbenici, kao što su pristup zdravstvenim uslugama, nesigurnost posla ili rast životnih troškova, mogu biti odlučujući čimbenici u uočenim razlikama. Što se tiče skupina stanovništva, depresijom su najviše pogođeni stariji ljudi, oni koji nisu rođeni u Europskoj uniji, žive u gusto naseljenim područjima, s kroničnim bolestima i malo tjelesne aktivnosti te s nižim razinama obrazovanja i prihoda. Rezultati istraživanja također ukazuju da zapadnoeuropske zemlje imaju veće stope depresije u usporedbi s istočnoeuropskim zemljama.
Izvor: Thelancet