Virusi u tijelu utječu na psihološke razlike između osoba
Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Johns Hopkins i Sveučilišta Nebraska-Lincoln upućuje na to da bi DNK virusa za koji se smatralo da se nalazi samo u stanicama algi mogao nastanjivati i biološko kraljevstvo miševa i ljudi.
Znanstvenici su pronašli DNK koji sliči klorovirusu karakterističnom za alge dok su uzimali briseve grla zdravih ispitanika za potrebe istraživanja na području kognitivnog funkcioniranja, a svoj su rad objavili u Zborniku radova Nacionalne akademije znanosti.
Ovo otkriće predstavlja prvi dokumentirani slučaj sekvence gena klorovirusa u ljudskom grlu.
"Klorovirusi su sveprisutni", kaže James Van Etten (na slici), jedan od autora istraživanja, profesor patologije biljaka i suravnatelj Virološkog centra Nebraske, koji je ujedno jedan od onih koji je otkrio prisutnost klorovirusa u zelenim algama prije više od 30 godina. "Vrlo su česti u jezerima i ribnjacima. Međutim, ne znam za mnogo slučajeva u kojima virusi skaču iz jednog kraljevstva u drugo. Ako je to istina, to je prilično rijetko i pravo iznenađenje."
Utjecaj na kognitivne funkcije čovjeka
Kada su ispitanici završili s kognitivnim procjenama istraživanja, znanstvenici su otkrili kako su oni sudionici koji su nosili DNK klorovirusa ATCV-1 bili lošiji na testovima vizualnog procesuiranja i prostorne orijentacije od onih koji nisu.
"Ovo je izvandredni primjer koji pokazuje da 'bezopasni' mikroorganizmi koje nosimo mogu utjecati na naše ponašanje i znanje", kaže glavni istražitelj Robert Yolken, ravnatelj neurovirološkog laboratorija Stanley pri Sveučilištu Johns Hopkins.
"Mnoge psihološke razlike između osobe A i osobe B kodirane su u set gena koji svaka osoba naslijedi od svojih roditelja, međutim neke od tih razlika potiču razni mikroorganizmi koji se nalaze u našem tijelu te način na koji ti mikroorganizmi međusobno djeluju s našim genima."
Kako bi uzeo u obzir mogućnost da je nepoznata treća varijabla odgovorna za vezu između klorovirusa ATCV-1 i kognitivnih nedostataka, tim je evaluirao učinke klorovirusa na miševe. Cijepljeni glodavci pokazali su slične nedostatke u pamćenju prepoznavanja te pozornosti pri kretanju labirintima.
Istraživanje je također pokazalo kako je klorovirus ATCV-1 promijenio ekspresiju (prikazivanje, tj. izraz, op.p.) gena u hipokampusu glodavaca, području mozga koje je odgovorno za pamćenje i prostornu orijentaciju.
Van Etten kaže da klorovirus ATCV-1 i ostale kloroviruse karakterizira oko 400 gena, otprilike 40 puta više nego bolje poznati viruse poput HIV-a i gripe te dodaje kako je ironično da je relativna veličina ovih tzv. "divovskih virusa" kombinirana s rijetkošću "virusnih skakanja" u drugo kraljevstvo vjerojatno pridonijela tome da su ih previdjeli.
"Provođena su istraživanja u potrazi za konvencionalnijim virusima i bakterijama u brisevima grla, međutim zbog načina na koje su ta istraživanja provedena, lako se moglo dogoditi da su previdjeli one s kojima mi radimo", objašnjava Van Etten. "Viruse se gotovo uvijek smatra vrlo malenima. Dok provode identifikaciju virusa istraživači procijede ostale komponente, međutim klorovirusi su toliko veliki da ne bi prošli kroz filtere."
Van Etten je naglasio potrebu za daljnjim istraživanjem kognitivnih korelacija klorovirusa ATCV-1 te je dodao kako je njegov tim vrlo zainteresiran za utvrđivanje toga može li se klorovirus replicirati u ljudskim i životninjskim stanicama.
Izvor: Johns Hopkins University, University of Nebraska-Lincoln