Senzori boli u uhu upozoravaju nas na opasno glasne zvukove
Otkriveni su i novi senzori za bol u unutarnjem uhu. Služe nam kao čuvari i šalju nam znakove za opasnost. Predstavljaju vezu između pužnice uha i mozga koja nas upozorava na jaku buku koja uzrokuje oštećenje sluha i gubljenje sluha. Ovo istraživanje su predstavili znanstvenici s Northwestern Medicine.
Živci koji nas inače upozoravaju na bol, a koji nam šalju upozorenje, npr. kada dotaknemo nešto vrelo, ne nalaze se u našem unutarnjem uhu te nam stoga treba vlastiti sustav za upozoravanje.
To će otkriće možda dati novi uvid u otkrivanje uzroka i liječenje bolnih slušnih bolesti kao što su hiperakuzija, preosjetljivost ili bol u uhu koja se javlja kao odgovor na svakidašnje zvukove, a često se javlja kod vojnika izloženih eksplozijama, i tinitus, stalno i neugodno zvonjenje u ušima.
Put koji su znanstvenici nazvali zvučna nocicepcija se razlikuje od onoga koji se javlja pri prenošenju informacija o zvukovima u mozak i omogućava nam da čujemo npr. pjev ptica. Na tom se putu nalazi jedan niz neurona koje aktiviraju umiranje dlačnih stanica ili jednostavno opasno glasni zvukovi.
Autor studije bio je Jaime García-Añoveros, a on kaže kako je ovaj problem izuzetno važan jer trebamo znati kada nam dolaze opasni zvukovi kako bismo se od njih zaštitili. Ovu studiju su proveli nad miševima, a García-Añoveros vjeruje da je njihov slušni put isti kao kod ljudi, ali sada želi istražiti i ljudski slušni put.
Slušne bolesti
Za mnoge slušne bolesti, kao što su na primjer hiperakuzija (Znate li što je hiperakuzija?) i tinitus, nema jasnih objašnjenja kako nastaju niti kako se liječe. Međutim, moguće je da su one slušni sindromi, ali i da su sindromi boli. Na osnovu rezultata će se tražiti i lijek za njih. García-Añoveros također kaže kako su on i njegovi suradnici mislili da bi bol kod tih pacijenata mogla biti uzrokovana poremećajem funkcija u sustavu za bol u unutarnjem uhu, što je slično neuropatskoj boli.
Akustični šok
Bolest koja je posljednjih godina sve češća je i akustični šok. Druga provedena studija je proučavala izvještaje istraživanja u kojem su sudjelovali pozivatelji u pozivnom centru koji su iz slušalica čuli nagle akustične promjene, a koje oni opisuju kao krikove i zavijanje. Ti zvukovi su bili nagli, glasni, neočekivani, nepredvidivi, visokih frekvencija i zapanjivali su ih.
Pozivatelji su opisali da su bili šokirani takvim zvukom i da su poslije toga doživjeli niz fizioloških simptoma koji su u 81 % slučajeva uključivali bol, u 50 % slučajeva tinitus, u 48 % slučajeva vestibularne poremećaje, a u 38 % slučajeva hiperakuziju. Glavobolja i osjećaj otupljenosti, žarenje, škakljanje, blokiranje, pritisak ili osjećaj ispunjenosti, odzvanjanje ili muki osjećaj u uhu su također često opisani simptomi. Njihov broj, učestalost i jačina se razlikuju, kao i broj ljudi koji su se oporavili. Potpuni gubitak sluha nije čest problem, ali u 18 % slučajeva primijećeno je slabljenje sluha.
Rezultati dobiveni ovim istraživanjem pokazuju da ovakve povrede zahtijevaju novi pristup kliničkom procjenjivanju i oporavku. Ova bolest nije prepoznata kao zdravstveni problem i liječnici koji rade u području audiologije, opće medicine i otologije često ne mogu odrediti povredu i ponekad predlože liječenje koje ne pomogne pacijentu u oporavku. Što prije nakon javljanja slušnog problema potrebno je uraditi audiološku procjenu i dobivene rezultate promatrati kao moguće traumatsko iskustvo, provjeriti simptome, uvesti preliminarno savjetovanje, nadgledanje napretka i bilježenje svih promjena u razinama sluha, kao i hiperakuziji, a tamo gdje je moguće primijeniti i dugotrajnu rehabilitaciju.
Sve veći broj djece oboljele od slušnih bolesti
Problemi sa sluhom koji nastaju zbog izloženosti glasnim zvukovima nisu u porastu samo kod odraslih, nego i kod djece. Naime, djeca sve više koriste tehnologiju i vrijeme provode sa slušalicama u ušima. U razdoblju su života u kojem svačiji savjet zanemaruju i misle da im se ništa ne može dogoditi, što je sasvim pogrešno. Česta izloženost glasnim zvukovima itekako može naštetiti sluhu djeteta.
Vanjsko uho prima zvučne valove i usmjerava ih niz slušni kanal do bubnjića i onda do unutarnjeg uha. Unutarnje uho je organ oblikovan poput puževe kućice, a zove se pužnica. U pužnici se nalaze tisuće dlačnih stanica koje su zapravo odgovorne za sluh jer zvuk prenose do mozga. Znanstvenici vjeruju da je gubitak sluha uzrokovan glasnim zvukovima postupan i bezbolan, ali na kraju bude trajan. Male dlačne stanice u unutarnjem uhu ne mogu ponovno narasti.
Opreza nikad dovoljno
Zvuk se mjeri decibelima. Na primjer, govor u normalnom razgovoru između dvoje ljudi obično ima 60 decibela; zvuk sušila za kosu i kosilice ima 90 decibela; na rock koncertima i utrkama automobila zvuk može doseći 110 decibela, a zvuk oružja i petardi često prijeđe 140 decibela. Svaki zvuk glasniji od 85 decibela je dovoljno glasan da vam ošteti sluh. Ipak, baš kao i kod opekotina od Sunca, što je glasniji zvuk, manje je vremena potrebno da mu budete izloženi prije nego što dođe do nepopravljive štete.
Izvor: Medical Express, Audiology Online